Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti – 25. studeni, jedan od najznačajnijih datuma u njenoj tisućugodišnjoj povijesti. Radi se o datumu za koji se veže obnova državnosti Bosne i Hercegovine, kao i ideja moderne i suverene države, zajedničke i nedjeljive domovine svih njenih ravnopravnih naroda i građana.
Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je 25. studenog 1943. godine u Mrkonjić Gradu na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), tadašnjem najvišem bh. političkom, predstavničkom i zakonodavnom tijelu.
Prije točno 81 godinu, u Mrkonjić Gradu dogovoren je Proglas narodima BiH o jedinstvenoj i nedjeljivoj državi, te usvojena Rezolucija ZAVNOBiH-a, kojima je izražena odlučnost da se osigura puna ravnopravnost svih naroda i narodnosti, kao i ravnopravnost Republike Bosne i Hercegovine unutar jugoslovenske federacije.
U Rezoluciji se, između ostalog, ističe da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo – ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je izabrana i delegaciju od 58 članova, koja će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) 29. i 30. studenog 1943. godine u Jajcu, a na kojem su potvrđene odluke ZAVNOBiH-a.
Time je Bosna i Hercegovina obnovila svoju državnost nakon 480 godina, odnosno nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine u ruke tadašnjeg Osmanskog carstva.
U političkom obliku utemeljenom na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine, Bosna i Hercegovina je gotovo pola stoljeća poslije, 1992. godine, međunarodno priznata kao suverena država.
ZAVNOBiH je na Drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. lipnja do 2. srpnja 1944. godine, konstituiran u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, odnosno u najviše tijelo državne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u tadašnjoj Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.
U entitetu Federacija BiH je to neradni dan, a u entitetu Republika Srpska radni. Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou.
