Dana 21. studenoga televizijske kuće diljem svijeta obilježit će Svjetski dan televizije, koji su ustanovili Ujedinjeni narodi kako bi istaknuli ulogu televizije u informiranju, obrazovanju i povezivanju publike. Kampanja je 2026. posvećena povjerenju, u vremenu kada dezinformacije, uvjerljivo krivotvoreni sadržaji (deepfake) i sadržaji generirani umjetnom inteligencijom otežavaju razlikovanje stvarnog od lažnog.
Danas je televizijski program gledateljima dostupan u svakom trenutku, i kod kuće i izvan kuće, na svim vrstama ekrana, od najmanjih do najvećih, uživo ili s odgodom, a nudi zajednički i osobni doživljaj.
Televizija je danas mjerljiva, povezana, personalizirana i prilagođena stanovništvu.
TV, televizija ili dalekovidnica ime je dobila od grčke riječi tele za daleko i latinske visio koja označava gledanje. U razvoj tog danas mnogima neophodnog otkrića bilo je uključeno mnoštvo znanstvenih umova; od Paul Nipkowa koji je izumio prvi mehanički modul televizije pomoću kojeg je slao slike kroz žice, do Alana Campbell-Swintona i Borisa Rosinga koji su pomoću katodne cijevi kreirali televizijski sistem.
Bio je to početak mehaničke i elektronske televizije. Za prvi praktični sustav mehaničke televizije zaslužan je Charles Jenkins, dok su za onaj elektronski najzaslužniji Vladimir Zworykin i Philo Farnsworth koji je svoju prvu demonstraciju posve elektroničkog sistema održao u Philadelphiji 1934. na Franklin institutu.
Dvije godine kasnije započela su i prva neredovita emitiranja u Londonu, a kako bi prijenos Olimpijskih igara u Berlinu i Hamburgu bio dostupan svima koji nisu imali vlastiti TV prijemnik otvoreno je gotovo 30 javnih soba za gledanje.
Nažalost, televizija postaje sve sličnija tabloidima, a da ne spominjemo kako se njena moć koristi i u manipulativne svrhe. Stoga je važno na ponuđene sadržaje gledati kritičkim okom, razmislite o tome kad se idući put udobno smjestite u svoj naslonjač i pritisnete gumb daljinskog upravljača.







