Više deportacija, brže procedure za dobivanje azila i platne kartice. Od 2024. Njemačka će postati manje atraktivna za tražitelje azila. Istodobno će se olakšati useljavanje kvalificiranih radnika.
Po zakonu kvalificiranijim radnicima
Od 18. studenog u Njemačkoj je na snazi zakon koji ima za cilj olakšati useljavanje stranih kvalificiranih radnika. Najvažniji element: uvođenje tzv kartica mogućnosti (Chancenkarte), koja se temelji na bodovnom sustavu. To uključuje jednogodišnju boravišnu dozvolu. Za to vrijeme korisnici kartice mogu početi tražiti posao. Uvjeti za dobivanje su: poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, radno iskustvo i osobna veza s Njemačkom.
Strani kvalificirani radnici ubuduće će morati zaraditi minimalnu bruto plaću od oko 43.800 eura godišnje, umjesto dosadašnjih 58.400 eura. Tražitelji azila koji su ušli u zemlju prije 29. ožujka 2023. i imaju kvalifikacije i ponudu za posao trebali bi moći podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu kao kvalificirani radnici ako povuku svoj zahtjev za azil. Do sada su prvo morali napustiti zemlju, a zatim podnijeti zahtjev za radnu vizu iz inozemstva.
Ubuduće, svatko tko dolazi u Njemačku kao visokokvalificirani stručnjak iz zemlje izvan EU-a ne bi trebao sa sobom povesti samo svog supružnika i djecu, već i svoje roditelje. No, preduvjet je da je osigurana egzistencija članova obitelji. Roditelji ne mogu podnijeti zahtjev za socijalnu pomoć.
Plava karta EU i “pravilo Zapadnog Balkana”
Nastavit će se i proširiti postojeća regulativa za kvalificirane radnike s visokom stručnom spremom, poput EU plave karte, a popis tzv. deficitarna zanimanja. Dok je prije bila samo matematika, informatika, prirodne znanosti, inženjerska zanimanja i medicina, sada se to odnosi i na farmaceute, odgojitelje i njegovatelje.
Ukoliko poslodavci u Njemačkoj i kandidati iz zemalja izvan EU sklope tzv ugovora o priznavanju kvalifikacija, strani će radnici od ožujka 2024. godine moći dolaziti raditi u Njemačku dok još traje proces priznavanja kvalifikacija. Boravak se može produljiti do tri godine.
Ako žele dovesti supružnike ili malodobnu djecu, kvalificirani radnici moraju dokazati da se mogu sami uzdržavati, ali više ne moraju dokazivati da imaju dovoljno stambenog prostora.
Takozvano zapadnobalkansko pravilo za zapošljavanje radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije sada vrijedi na neodređeno vrijeme. Od lipnja 2024. godišnja će se kvota udvostručiti na 50.000 radnika.
Više deportacija
“Konačno, moramo masovno deportirati one koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj”, rekao je kancelar Olaf Scholz u intervjuu za magazin “Der Spiegel”, najavljujući oštriju politiku vlade. Prema službenim podacima, u prvoj polovici 2023. iz zemlje je deportirana 7.861 osoba, kojoj je odbijen zahtjev za azil. Njemačka vlada taj broj želi povećati takozvanim Zakonom o ubrzanju povratka.
Deportacije se ubuduće više ne bi trebale najavljivati unaprijed, a maksimalno trajanje pritvora osoba koje se deportiraju trebalo bi se produljiti s deset na 28 dana, a policija će dobiti šire ovlasti pri pretresu domova izbjeglica.
Osim toga, predviđene su strože kazne za krijumčare ljudi, mogućnost pretrage mobitela tražitelja azila te mogućnost deportacije osumnjičenih za članstvo u zločinačkoj organizaciji čak i ako nisu počinili kazneno djelo. “To također uključuje dosljednije i brže protjerivanje i deportaciju kriminalaca i ljudi koji se smatraju prijetnjom poretku”, rekao je Faeser.
No, glasovanje o zakonskom paketu sredinom prosinca skinuto je s dnevnog reda jer su Zeleni tražili promjene. Očekuje se da će zakon biti izglasan u Bundestagu tijekom siječnja, a da bi trebao stupiti na snagu krajem travnja 2024. godine.
Više dogovora o povratku migranata
Gruzija, Moldavija, Kenija, Kolumbija, Uzbekistan i Kirgistan – šest je zemalja s kojima je posebni predstavnik Njemačke Joachim Stamp dogovorio sporazum o povratku migranata. Prvi ugovor s Gruzijom potpisan je sredinom prosinca. Njemačka želi vratiti u domovinu ljude bez prava na ostanak i, s druge strane, kao poticaj olakšati legalno useljavanje radnika i kvalificiranih radnika na njemačko tržište rada.
Osim toga, više bi zemalja trebalo klasificirati kao sigurne zemlje podrijetla, kao što je učinjeno s Gruzijom i Moldavijom u studenom. Tada je lakše vratiti ljude čiji su zahtjevi za azil tamo odbijeni. Vlada također želi ponovno aktivirati sporazum EU-a i Turske o ponovnom prihvatu izbjeglica. Većina izbjeglica koje dolaze u Njemačku dolazi iz Sirije, Afganistana i Turske.
Brže odluke o azilu
Procedure zahtjeva za azil na upravnim sudovima u Njemačkoj traju u prosjeku 26,6 mjeseci. U budućnosti bi se to trebalo znatno ubrzati ujednačavanjem sudske prakse.
Postupci za državljane zemalja za koje je stopa priznavanja manja od pet posto trebali bi biti gotovi za tri mjeseca. U svim ostalim slučajevima postupci odlučivanja o azilu trebaju trajati najviše šest mjeseci.
Manja socijalna davanja
Do sada su tražitelji azila u postupku koji je u tijeku imali pravo na posebnu naknadu za izbjeglice, a nakon 18 mjeseci pravo na socijalnu pomoć, što je veći iznos. Niže naknade za tražitelje azila ubuduće bi dobivale dvostruko duže, odnosno 36 mjeseci. Osim toga, umjesto dosadašnje isplate naknade u novcu, tzv “Socialcard” – platna kartica za tražitelje azila. Njime se u trgovinama može kupiti samo hrana i ostali proizvodi za svakodnevne potrebe. Time se želi ograničiti mogućnost tražitelja azila da šalju novac svojim rođacima u domovinu.
