Pušenje se već dugo povezuje s rakom pluća, srčanim oboljenjima i moždanim udarom, ali nova velika znanstvena analiza ukazuje na još jednu ozbiljnu posljedicu: povećan rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.
Istraživanje koje je vodio tim znanstvenika sa Univerziteta Curtin u Australiji obuhvatilo je podatke približno 2,8 milijuna ljudi. Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu eClinicalMedicine i pokazuju da je rizik od demencije veći kod pušača nego kod osoba koje nikada nisu pušile.
Prema rezultatima analize, osobe koje puše imaju 31 posto veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s nepušačima. Kada je riječ o Alzheimerovoj bolesti, povećanje rizika iznosi 40 posto, dok je kod vaskularne demencije čak 52 posto.
Istraživači su posebno analizirali povezanost između broja cigareta koje osoba svakodnevno konzumira i vjerojatnoće razvoja bolesti. Osobe koje puše deset cigareta dnevno imaju 16 posto veći rizik od demencije, dok se kod onih koje puše 20 cigareta dnevno taj rizik povećava na 34 posto u odnosu na ljude koji nikada nisu pušili.
Glavni istraživač Mario Serfo upozorio je da se o štetnosti duhana uglavnom govori kroz posljedice po srce, pluća i pojavu malignih oboljenja, dok se njegov utjecaj na zdravlje mozga često zanemaruje.
Analiza je pokazala i važan podatak o prestanku pušenja. Osobe koje su ostavile cigarete nisu imale povećan rizik od demencije u usporedbi s onima koje nikada nisu pušile, a njihov rizik bio je manji nego kod ljudi koji nastavljaju pušiti.
Ipak, znanstvenici naglašavaju da opservacijska analiza ne dokazuje direktnu uzročno-posljedičnu vezu. Rezultati dodatno potvrđuju povezanost pušenja i narušavanja kognitivnog zdravlja, ali su potrebna daljnja istraživanja.






