Danska priprema jednu od najkontroverznijih promjena u školstvu u posljednjih nekoliko desetljeća. Nakon gotovo 60 godina, učitelji bi u određenim okolnostima ponovno mogli upotrijebiti fizičku silu protiv učenika, čak i onih koji ne predstavljaju izravnu prijetnju, ali ozbiljno ometaju nastavu.
Mjera bi im dopustila da učenika prime, zadrže ili ga protiv njegove volje izvedu iz učionice. Vlada te promjene opravdava rastućim problemima s nasiljem i disciplinom u školama, no ideja je naišla na oštre kritike stručnjaka koji smatraju da se time rješavaju posljedice, a ne uzroci problema, piše 24ur.com.
Iako se Danska smatra zemljom s jednim od najinkluzivnijih obrazovnih sustava, učitelji sve glasnije upozoravaju da u učionicama teško održavaju red i sigurnost. Vlada je stoga 8. listopada predstavila prijedlog reforme koji bi učiteljima, prvi put nakon 1967. godine, dao šire ovlasti za primjenu fizičkih mjera.
Prema važećem zakonu, učitelji smiju fizički intervenirati uglavnom kada učenik ugrožava sebe, druge ili školsku imovinu. Nova pravila proširila bi te ovlasti i na situacije u kojima učenik ozbiljno remeti nastavu, zlostavlja druge ili ih vrijeđa, čak i ako ne predstavlja izravnu fizičku opasnost.
Učitelji bi tako mogli fizički primiti učenika, zadržati ga na mjestu ili ga prisilno ispratiti u drugu prostoriju ako njegovo ponašanje bitno narušava rad. Vlada je dala i konkretne primjere: učenik koji na satu domaćinstva baca hranu i ne prestaje unatoč upozorenjima, ili učenik koji na mobitelu glasno pušta glazbu i odbija ga stišati ili predati.
Nasilje zabilježeno u više od polovice razreda
Prijedlog se temelji na zabrinjavajućim podacima. Početkom listopada danske su vlasti objavile rezultate istraživanja o nasilju u javnim školama. Organizacije Epinion i Als Research utvrdile su da je u više od polovice školskih razreda tijekom jedne godine zabilježeno fizičko nasilje među učenicima, a problemi su osobito izraženi u nižim razredima osnovne škole.
Danski ministar obrazovanja Magnus Heunicke ocijenio je da je razina nasilja u školama ozbiljna. Učitelji već dugo traže veće ovlasti, a zagovornici promjena smatraju da bi jasnija pravila omogućila učinkovitije održavanje reda i zaštitu prava ostalih učenika na mirnu nastavu.
Danska nije usamljena u ovom problemu. Međunarodno istraživanje TALIS 2024, koje je obuhvatilo oko 280.000 učitelja i ravnatelja iz 55 obrazovnih sustava, daje širu sliku. Prema podacima OECD-a, prosječni udio školskog sata koji učitelji troše na održavanje discipline porastao je s 13 % u 2018. na 16 % u 2024. godini.
Gotovo svaki peti učitelj navodi da zbog prekidanja nastave gubi značajno vrijeme. Otprilike petina učitelja žali se i na veliku buku i nered u učionici, a u zemljama poput Finske i Portugala taj udio prelazi trećinu.
