Što jedan grad čini istaknutim na svjetskoj pozornici i idealnim mjestom za život ili posjet? Prema nedavno objavljenom Indeksu globalnih gradova za 2026. godinu, koji potpisuje Oxford Economics, odgovor je mnogo kompleksniji od puke ekonomske snage ili impresivne arhitekture.
Ovaj sveobuhvatni indeks analizira i uspoređuje 1000 najvećih svjetskih gradova, procjenjujući njihove prednosti, slabosti i budući potencijal. Gradovi se ocjenjuju u pet ključnih kategorija: ekonomija, ljudski kapital, kvaliteta života, okoliš i upravljanje. Umjesto jednostavnog rangiranja, indeks nudi uvid u budućnost temeljen na podacima, pomažući tvrtkama, vladama i investitorima u donošenju strateških odluka.
Na samom vrhu ovogodišnje ljestvice ponovno su se našli globalni divovi: New York, London i Pariz. Visoke pozicije zauzeli su i gradovi poput Seattlea i Dublina.
Uspon Azije i gradovi koje treba pratiti
Iako etablirani lideri poput New Yorka, Londona i Pariza i dalje dominiraju zahvaljujući snažnim tržištima kapitala, talentiranim stanovnicima i stabilnim institucijama, ekonomska geografija svijeta sve se više pomiče prema istoku. Brzi uspon gradova kao što su Shenzhen, Taipei, Kuala Lumpur i Ho Chi Minh naglašava razmjere rasta u Aziji.
Kao novost u izdanju za 2026. godinu, uveden je odjeljak “Gradovi koje treba pratiti” (Cities to Watch), koji izdvaja po pet gradova iz svake regije čija gospodarstva snažno rastu i za koje se predviđa značajan uspon na ljestvici u nadolazećim godinama.
Analizom vodećih gradova izdvajaju se četiri ključne osobine koje objašnjavaju njihovu iznimnu privlačnost, piše BBC.
Privlače talente iz cijelog svijeta
Najbolje rangirani gradovi redovito imaju visoke ocjene u kategoriji ljudskog kapitala, koja mjeri vještine, obrazovanje i raznolikost stanovništva. Priljev talenata i ideja preoblikuje gradske četvrti, gastronomiju i kulturu, što donosi korist i lokalnom stanovništvu i posjetiteljima.
Boston (7. mjesto) ističe se upravo zbog iznimne koncentracije vrhunskih sveučilišta, što potiče “ekonomiju znanja” i osigurava neke od najviših prihoda na svijetu. Dio tog bogatstva ulaže se u javne prostore, poput Rose Kennedy Greenwaya, nekadašnje autoceste pretvorene u park s vrtovima i umjetničkim instalacijama.
Dublin (6. mjesto) profitira od visokoobrazovane radne snage, što privlači tehnološke divove poput Googlea, Mete i Microsofta, dok je London (2. mjesto) prvi na svijetu po ljudskom kapitalu – gotovo 40 % njegovih stanovnika rođeno je u inozemstvu, što je transformiralo gradsku gastronomsku scenu.
Ulažu u kulturu i kvalitetu života
Sama ekonomska moć nije dovoljna. Pariz (3. mjesto) ima iznimno visoke ocjene za kvalitetu života, čemu pridonosi nevjerojatan pristup kulturi. Grad ima oko 130 muzeja, a njih 11 u gradskom vlasništvu nudi besplatan ulaz na stalne postave još od 2001. godine.
Seattle (4. mjesto) također se ističe bogatom umjetničkom ponudom i glazbenom poviješću, a nedavno je dovršio projekt Waterfront Park, zamijenivši srušenu autocestu šetnicom uz zaljev Puget Sound.
Čine život jednostavnijim i čišćim
Grad može biti uzbudljiv, ali loša kvaliteta zraka ili kompliciran prijevoz mogu pokvariti dojam. Unatoč svojoj veličini, London postiže odlične ekološke rezultate zahvaljujući politikama poput naplate ulaska u centar i Zone ultra-niskih emisija (ULEZ), koje smanjuju promet i zagađenje.
San Francisco briljira u kategoriji okoliša zbog razvijene prometne mreže koja smanjuje ovisnost o automobilima, dok je Dublin snažan zbog niske razine zagađenja i ambicioznog cilja postizanja klimatske neutralnosti do 2030. godine.
Uvijek su korak ispred
Tehnologija je ključni pokretač nekih od najbrže rastućih gradova. San Jose (8. mjesto), smješten u Silicijskoj dolini, ima najveći BDP po stanovniku na cijelom indeksu. U obližnjem San Franciscu autonomna vozila bez vozača već su dio svakodnevice.
Među “gradovima koje treba pratiti” našao se i estonski Tallinn, koji bilježi snažan zamah u tehnološkoj industriji. Projekti poput željeznice Rail Baltica, koja će do 2030. povezati Baltik, grade se kao potpuno digitalni sustavi s napajanjem iz obnovljivih izvora energije.
Među prvih 30 gradova svijeta nalaze se:
1. New York
2. London
3. Pariz
4. Seattle
5. San Francisco
6. Dublin
7. Boston
8. San Jose
9. Tokio
10. Zürich
11. Oslo
12. Los Angeles
13. Sydney
14. Washington
15. Stockholm
16. Melbourne
17. Dallas
18. Kopenhagen
19. München
20. Toronto
21. Amsterdam
22. Berlin
23. Ženeva
24. Vancouver
25. Bruxelles
26. Helsinki
27. Luksemburg
28. Houston
29. Singapur
30. Madrid
