U svečanom ozračju i pred brojnim uzvanicima iz kulturnog, političkog, crkvenog, gospodarskog i društvenog života, sinoć je u Vitezu održana promocija petog izdanja Viteškog ljetopisa, jednog od središnjih nakladničkih projekata Matice hrvatske Vitez.
Posebnu važnost ovogodišnjoj promociji dao je dolazak ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana, autora predgovora novom izdanju Ljetopisa.
Među brojnim gostima bili su i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, ujedno izaslanica predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragana Čovića, zatim vrhbosanski nadbiskup u miru kardinal Vinko Puljić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić te predsjednik Matice hrvatske dr. Damir Zorić, kao i brojni predstavnici različitih razina vlasti, vjerskih zajednica, javnih institucija, braniteljskih udruga, gospodarstvenici i predstavnici medija.
Ovogodišnje izdanje Viteškog ljetopisa na naslovnici donosi fotografiju s prošlogodišnje „Večeri hrvatske glazbe“ u Vitezu, događaja koji je okupio veliki broj posjetitelja i ostao zapamćen kao jedna od zapaženijih kulturnih večeri u gradu. Upravo je naslovnica bila i simboličan uvod u predstavljanje knjige čija je temeljna zadaća sačuvati pisani trag o životu Viteza i njegovih ljudi.
Ljetopis pritom ne bilježi samo velike događaje i uspjehe. Koncipiran je kao kronologija jedne godine koja nastoji dokumentirati kulturna, gospodarska, društvena, sportska, politička i vjerska zbivanja, razvojne iskorake, ali i probleme i izazove s kojima se
lokalna zajednica susretala.
O projektu Viteškog ljetopisa i radu Matice hrvatske Vitez govorio je predsjednik viteškog ogranka Jakov Križanović. Križanović je naveo kako ova knjiga pripada onima o kojima piše, Vitežanima koji su sebe utakli u jednu vremensku epohu i priču o zajednici.
Poseban dio večeri bila je panel rasprava kojom su organizatori željeli otići korak dalje od klasičnog predstavljanja knjige te kroz razgovor analizirati promjene kroz koje Vitez prolazi, njegov gospodarski i društveni razvoj te samu vrijednost ljetopisnog bilježenja događaja. U razgovoru su sudjelovali Nikola Šarić, član uredništva Viteškog ljetopisa i vijećnik u Općinskom vijeću Vitez, dr. Dario Jerković, poduzetnik i profesor na Sveučilištu „Vitez“ te fra Davor Petrović, franjevac iz Viteza i gvardijan Franjevačkog samostana u Gučoj Gori.
Središnje obraćanje večeri pripalo je ministru vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanu Grliću Radmanu, ovogodišnjem autoru predgovora Viteškog ljetopisa. Njegovim uključivanjem nastavljen je koncept prema kojem predgovore Viteškom ljetopisu pišu istaknute osobe kulturnog, političkog, društvenog i crkvenog života. Grlić Radman je istaknuo kako je poziv prihvatio s osobitom radošću, između ostaloga zbog brojnih spona koje ga vežu uz bosanskohercegovačke Hrvate i Bosnu i Hercegovinu, naglašavajući položaj hrvatskog naroda kao ustavno jednakopravnog i konstitutivnog.
„Kroz sva burna minula stoljeća, sjećanje na povijest Hrvata na području BiH i njihov život u brojnim tuđinskim carstvima i državnim tvorevinama sačuvali su u najvećoj mjeri brojni samostani u kojima su djelovali franjevački redovnici. A, s obzirom na njezin geografski položaj i time očitu povijesnu važnost za povijest BiH, područje srednje Bosne bilo je posebno bogato povijesno važnim franjevačkim samostanima – od Kreševa, Fojnice, Guče Gore, Kraljeve Sutjeske pa sve do Visokog. U našim današnjim prisutnim nacionalnim povijesnim sjećanjima, niti Vitez, grad u dolini rijeke Lašve, nije nikakav izuzetak kao jedno od mitskih mjesta opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Stoga, ovaj Viteški ljetopis kojeg temeljito kroz godinu priprema vodstvo agilnog viteškog ogranka Matice hrvatske, s razlogom istovremeno baštini tradiciju pisanja povijesnih zapisa naših dragih franjevaca i iznimnu povijest nacionalne institucije čije su članovi – i to sa strateškim ciljem očuvanja povijesnog sjećanja za sve one generacije koje dolaze, jer čuvanje povijesnog sjećanja nužno je za razumijevanje sadašnjosti i budućnosti svakog naroda, ali i što je najvažnije – za očuvanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta“, naveo je u predgovoru Gordan Grlić Radman.
Kako je večer započela, tako je i završila – glazbom. Ivo Jandrić uz pratnju Borisa Grubešića izveo je autorsku skladbu „Grade moj“, nastalu na temelju djela Marka Martinovića Cara i Anke Topić. Upravo je ta skladba poslužila kao glazbeno-poetski završetak večeri posvećene Vitezu, njegovoj prošlosti, sadašnjosti i ljudima.
