Svjetski dan divljih vrsta, 3. ožujka, prilika je za uvažavanje mnogobrojnih prekrasnih i raznolikih oblika divlje faune i flore. Cilj je podizanje svijesti o njihovom značaju za ljude i prirodu. Prilika je to i za podsjećanje na hitnu potrebu za pojačanom borbom protiv kriminala u području divljih vrsta. Upozorava nas da smanjenje broja vrsta uzrokovano ljudskim djelovanjem ima široke ekonomske, ekološke i društvene posljedice.
Ljudi diljem svijeta oslanjaju se na divlje vrste i prirodne resurse kako bi zadovoljili svoje potrebe – od hrane, preko goriva, lijekova, stanovanja i odjeće. Kako bismo uživali u blagodatima i ljepoti koju priroda donosi nama i našem planetu, ljudi trebaju surađivati. Jedino tako možemo osigurali da ekosustavi napreduju te da biljne i životinjske vrste opstanu za buduće generacije.
Ove će godine Svjetski dan divljih vrsta posebno istaknut ključnu ulogu ljekovitog i aromatičnog bilja pod temom: „Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život“. Želi se istaknuti vitalna uloga ovih biljaka u održavanju ljudskog zdravlja, kulturne baštine i lokalnih sredstava za život. Pri tom se nastoji ukazati i na rastuće pritiske s kojima se ovo bilje suočava zbog gubitka staništa, prekomjerne sječe i klimatskih promjena.
Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život
Ljekovito i aromatično bilje ključno je za ljudsko zdravlje i dobrobit te ekološku ravnotežu. Ove biljke čine temelj mnogih tradicionalnih zdravstvenih sustava, doprinose modernoj medicini i podržavaju raznolike industrije, od kozmetike i hrane do poljoprivrede i luksuzne robe.
Diljem svijeta se otprilike 50.000-70.000 vrsta ljekovitog bilja bere zbog njihovih ljekovitih svojstava, kulturnog značaja i ekonomske vrijednosti. Procjenjuje se da je od njih gotovo 1.300 navedeno u Dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES), uključujući preko 800 u Dodatku II.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da se 70-95 posto ljudske populacije u zemljama u razvoju oslanja na tradicionalnu medicinu za primarnu zdravstvenu zaštitu. Uzgoj i berba ljekovitog bilja osiguravaju vitalne resurse za mnoga kućanstva diljem svijeta. Jedna od pet osoba oslanja se na divlje biljke, alge i gljive za hranu i prihod.
Ipak, unatoč njihovoj važnosti, mnoge vrste ljekovitog bilja suočavaju se s rastućim prijetnjama gubitka staništa, prekomjernog branja i ilegalne trgovine. Znanstveni podaci o ljekovitom bilju često su ograničeni. Znanje autohtonog i lokalnog stanovništva nedovoljno se koristi u političkim i konzervacijskim naporima. Nadalje, otprilike 9 posto vrsta ljekovitog bilja globalno se smatra ugroženima izumiranjem na Crvenom popisu IUCN-a. To njihovo očuvanje čini globalnim prioritetom. Podizanje svijesti, jačanje propisa i osiguravanje održivosti branja i trgovine ključni su za preživljavanje ovih neprocjenjivih biljnih resursa u divljini.
