Točno su četiri godine otkako je Rusija napala Ukrajinu kako bi se ispunio san Vladimira Putina o obnovi Ruskog Carstva. Rat koji je Kremlj najavljivao da će završiti u svega nekoliko dana, traje dugih 1461 dana i ne vidi mu se skori kraj.
Prema podacima Misije Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini, od veljače 2022. u nasilju povezanom sa sukobima poginulo je više od 15 tisuća civila, a ozlijeđeno više od 41 tisuće. Guardian napominje kako je stvarni broj stradalih civila vjerojatno i veći.
Precizne brojke o vojnim žrtvama tijekom cijelog sukoba teško je utvrditi. Prema izvješću koje je objavio washingtonski Centar za strateške i međunarodne studije, ukupan broj žrtava na obje strane već se približio brojci od 1,8 milijuna. Studija procjenjuje da je dosad poginulo, ranjeno ili nestalo gotovo 1,2 milijuna ruskih te blizu 600.000 ukrajinskih vojnika.
Prema analizi tog think tanka, na koju se poziva Associated Press, od početka invazije poginulo je oko 140.000 ukrajinskih i do 325.000 ruskih vojnika.
Prema podacima ukrajinskih vlasti, od početka ruske invazije u veljači 2022. oko 20.000 ukrajinske djece prisilno je odvedeno na teritorij Rusije ili na okupirana područja.
Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, tereteći ga za nezakonitu deportaciju i prisilno premještanje ukrajinske djece, što prema međunarodnom pravu predstavlja ratni zločin.
Tijekom zimskih mjeseci ruske snage sustavno su gađale ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uključujući termoelektrane, trafostanice i dalekovode, što je dovelo do masovnih nestanaka struje i grijanja u velikim gradovima. U pojedinim razdobljima milijuni ljudi ostajali su bez električne energije, dok su temperature padale i do –20 stupnjeva,
Ukrajinske vlasti i dio međunarodne zajednice takve napade ocjenjuju namjernim udarima na civilnu infrastrukturu s ciljem slamanja otpornosti stanovništva.
No zemlja višestruko manja od Rusije, s neusporedivo manje stanovnika, resursa i vojne moći, pokazala je iznimnu otpornost i organiziranost. Umjesto brzog sloma, uslijedila je mobilizacija kakvu Europa desetljećima nije vidjela.
Ulogu u ukrajinskom otporu imala je i međunarodna pomoć. Zapadne zemlje i institucije pružile su Ukrajini stotine milijardi dolara potpore. No stručnjaci upozoravaju da je ta pomoć, iako presudna za sprječavanje brzog sloma, nedostatna sama po sebi za osiguranje konačne pobjede.
U prvim mjesecima rata mnogi su očekivali pad glavnog grada. No ukrajinske snage uspjele su obraniti Kijev, a potom u jesen 2022. izvesti brzu protuofenzivu u regiji Harkiv, oslobađajući velike dijelove teritorija.
