Asfaltiranje prve od pet dionica generacijskog projekta, brze ceste Lašva – Nević Polje, koja će otvoriti do sada neslućene perspektive gospodarskom razvoju središnje Bosne, pozicionirajući je na međunarodne koridore, poput onoga Vc koji ide od Budimpešte do Ploča, samo je jedan od segmenata ekonomskog života kantona koji, vidljivo je iz podataka, bilježi i dobre rezultate kada govorimo o radu poslovne zajednice, piše Večernji list BiH.
Egzaktne pokazatelje koji na ilustrativan način govore o ekonomskom osnaživanju moguće je pronaći i u izvješću Porezne uprave Federacije BiH, pa je tako u prvih sedam mjeseci ove godine prikupljeno 340,779.467 maraka javnih prihoda, što je porast od gotovo 22 milijuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Javni prihodi, od kojih se najveći dio odnosi na doprinose za MIO, zdravstveno, kao i poreze na dohodak i dobit, govore zapravo o snazi poslovne zajednice, odnosno o kretanjima broja zaposlenih, ali i o obujmu ekonomske aktivnosti. A plan je u idućim godinama stvoriti pretpostavke za lakši ekonomski razvoj, onaj održivi, uz jačanje konkurentnosti industrije, kao i osnaživanje poljoprivrede.
Na prijedlog Ministarstva financija, Vlada Srednjobosanskog kantona dala je suglasnost na smjernice ekonomske i fiskalne politike Srednjobosanskog kantona od 2025. do 2027. godine. Ključni dokumenti, poput Strategije razvoja Srednjobosanskog kantona za razdoblje 2021. – 2027. godine, definiraju osnovne smjernice za postizanje strateških ciljeva. Tri glavna cilja – poticanje održivog ekonomskog razvoja, unaprjeđenje kvalitete života i održivog društvenog okruženja te poboljšanje stanja okoliša i javne infrastrukture – postavljaju temelj za konkretne prioritete, koji se, među ostalim, odnose na ruralni razvoj, konkurentnost industrije, unaprjeđenje obrazovanja i zdravstva te zaštitu okoliša.
Ovaj dokument ima za cilj analizirati i detaljno razmotriti strategije, politike i mjere koje ovaj kanton provodi kako bi ostvario svoje strateške ciljeve u ekonomiji i fiskalnoj politici.
Usporedno s tim vlasti ulažu i u demografske mjere, kao i poboljšanje ukupnog stanja u obrazovanju, a kako je u izjavi za Večernji list potvrdio Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta, uz besplatne udžbenike, trenutačno se radi na izgradnji škole i zgrade vrtića sa sportskom dvoranom u Fojnici, završava se zgrada Srednje škole u Novom Travniku, kao i školske dvorane u Jajcu u Osnovnoj školi “13. rujan”.
Objasnio je i kako je za opremanje i obnovu škola u ovoj godini proračunom predviđeno oko 5 milijuna maraka, a kada govorimo o modernizaciji ukupnog obrazovnog sustava, objasnio je kako se radi na digitalizaciji procesa u obrazovanju, što se provodi u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru. Među ostalim, tu su e-dnevnici, e-matice, kao i e-upisi.
Osnovna pretpostavka snažnijeg ekonomskog razvoja, kao i podizanja ukupnog životnog standarda, je bolja prometna uvezanost, a u tom kontekstu treba uputiti na činjenicu da je prvi od pet LOT-ova brze ceste u završnoj fazi izgradnje.
Početak sekcije LOT-a 5 nalazi se poslije petlje Vitez – izlaz iz poslovne zone, koja će biti izgrađena u sklopu gradnje LOT-a 4 (poslovna zona Vitez). Na kraju sekcije LOT-a 5 predviđena je izgradnja petlje Nević Polje tipa deniveliranog kružnog toka. Na mjestu petlje brza cesta se pristupnim rampama priključuje na magistralnu cestu M-16.4 Nević Polje – Bugojno. LOT 5 je riješen kao cesta s karakteristikama brze ceste s dva prometna traka (vozni i pretjecajni) za svaki smjer kretanja.
Brza cesta Lašva – Nević Polje u ukupnoj dužini od 24,3 kilometra odlukom Vlade FBiH proglašena je cestom od javnog interesa, a ostala četiri LOT-a čine dionice Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu), poslovna zona Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu – petlja Vitez – izlaz iz poslovne zone). No planovi su da se brza cesta zapravo produži dalje na zapad sve do Jajca, omogućujući tako potpunu prometnu revitalizaciju Srednjobosanskog kantona, učinkovitiju povezanost urbanih središta, ali i povezivanje s koridorima poput onoga Vc, što pak otvara poslovnoj zajednici Kantona mogućnost lakšeg i bržeg protoka roba.
