Jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog razdoblja u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica, danas slavi 128. rođendan, javlja Anadolu.
Sarajevska Vijećnica otvorena je 20. travnja 1896. godine i do danas predstavlja jedan od najljepših objekata izgrađenih za vrijeme austrougarske vladavine u pseudomaurskom stilu, te svjedoči događajima koji su zadesili Sarajevo.
Prvobitno je bila zgrada gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga, postaje Gradska knjižnica, odnosno Nacionalna i univerzitetska knjižnica Bosne i Hercegovine.
Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, Vijećnica je bila više puta granatirana.
U noći sa 25. na 26. kolovoza 1992. godine zapaljena je s agresorskih položaja u okolini opkoljenog Sarajeva, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske knjižnice Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o povijesti BiH. Procjenjuje se da je vatrena stihija odnijela oko dva milijuna knjiga, koje su govorile o povijesti Bosne i Hercegovine i predstavljale nacionalno blago zemlje.
U toj noći, brojni građani Sarajeva zajedno sa tadašnjim zaposlenicima pokušavali su da spasu neke od knjiga dok su bili izloženi konstantnoj snajperskoj vatri s položaja tadašnje Vojske RS-a sa okolnih brda.
– Ponovo se uzdigla još ljepša –
Zahvaljujući snazi razumijevanja i solidarnosti prijatelja i partnera, Vijećnica je obnovljena i svečano otvorena 9. svibnja 2014. godine, na Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Ponovo se uzdigla još prkosnija i još ljepša.
Njena poslijeratna obnova trajala je 18 godina, da bi se ovaj svjetski simbol susreta civilizacija vinuo iz pepela, prkosno uspravio, u svom autentičnom raskošnom izdanju. To je bila i pobjeda grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine.
Svi dijelovi Vijećnice rekonstruirani su na osnovu dokumenata i fotografija stare Vijećnice, pronađenih u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.
Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.
– Odiše periodom u kojem je napravljena –
Smještena nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica, iako je sve u njoj novo, i danas odiše periodom u kojem je napravljena.
U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti te predstavlja multimedijalni centar kulture, umjetnosti i gospodarstva Grada Sarajeva i države BiH, u kojem se održavaju koncerti, književne večeri, izložbe, prezentacije, konferencije, kongresi, simpoziji, prijemi, obilježavanje godišnjica, vjenčanja.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2006. godine proglasila je Vijećnicu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
