Rezultati Eurostatova istraživanja pokazuju da su Austrijanci, Poljaci i Rumunji općenito najzadovoljniji. Najmanje zadovoljni životom u EU-u su Bugari, Nijemci i Grci.
U svim zemljama osim u Bugarskoj, koja je dobila najlošiju ocjenu, prosječne ocjene zadovoljstva životom bile su iznad 6, što znači da se većina ljudi u EU-u izjasnila da su više zadovoljni, nego nezadovoljni.
Hrvati se, prema zadovoljstvu, nalaze pri dnu EU-a – na 23. od ukupno 27. mjesta. U Hrvatskoj je stupanj zadovoljstva u deset godina članstva u Europskoj uniji također porastao za 0,5 bodova sa tadašnjih 6,3 na sadašnjih 6,8.
I dno i vrh ljestvice pokazuju da visina BDP-a i plaća građanima nije bila jedino mjerilo.
Upadljivo je da su u svim zemljama EU-a ljudi s višim stupnjem obrazovanja sretniji od onih s nižim. Ova je razlika najveća u Slovačkoj (1,6 bodova između osoba bez škole i onih s fakultetom), Rumunjskoj i Bugarskoj (po 1,5 bodova).
Uz to, mladi ljudi od 16 do 29 godina pokazuju više razinu zadovoljstva od starijih ljudi. Najveća je razlika u Hrvatskoj. Dok su mladi građani Hrvatske zadovoljniji svojim životom više od prosječnih mladih Europljana i kvalitetu svojeg života ocjenjuju sa 7,5, stariji stanovnici Hrvatske daju joj ocjenu 6,1. Lošije svoj život vide samo Bugari stariji od 65 godina.
Suprotno od većine članica, u Danskoj, Švedskoj, Irskoj i Nizozemskoj osobe starije od 65 godina zadovoljnije su kvalitetom života u svojim državama od sugrađana koji imaju od 16 do 29 godina. Nijemci su, pak, neovisno o životnoj dobi jednako (ne)zadovoljni svojim životom.
