if( aicp_can_see_ads() ) {
}
play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Drukčiji radio

Hoće li BiH uvesti obvezno glasanje za stanovništvo?

Vladajuće političke stranke u Bosni i Hercegovini posljednjih dana nagovijestile su da bi izlazak na izbore u Bosni i Hercegovini ubuduće mogao biti obvezan i da će oni koji ne budu izašli na izbore biti novčano kažnjeni.

To je predloženo u dogovoru koji su napravile stranke državne koalicije u Laktašima, međutim lidere tek čeka usvajanje ove odredbe u Parlamentarnoj skupštini BiH.

U svijetu takav primjer nije novitet jer već postoji spisak zemalja koje godinama ili desetljećima primjenjuju ovaj princip. Postoje i one koje imaju takve zakone, ali se ne primjenjuju ili su se primjenjivali, ali više se ne primjenjuju. Ipak, u većini zemalja, ne predviđaju se novčane kazne za glasanje, kako je to najavljeno kod nas.

Zemlje koje su među prvima uvele obvezno glasanje su Belgija (1892. godina), Argentina (1914. godina) i Australija (1924. godina). Također, postoje i zemlje koje imaju obvezno glasanje, ali ne i zakonski regulirane novčane kazne već samo administrativne.

Zemlje koje imaju obvezno glasanje prema stranici Idea.int su: Argentina, Australija, Belgija, Bolivija, Brazil, Ekvador, Nauru, Luksemburg, Peru, Samoa, Singapur (nije poznato da li se i danas koristi) i Turska.

Pojedine zemlje su ranije koristile ovaj zakon, ali su ga vremenom ukinule, a postoje i one koje imaju zakonski regulirano obvezno glasanje, ali ga nikada nisu primijenile u praksi, a neke od tih zemalja su Bugarska, Egipat ili Grčka. Neke od zemalja koje su ranije ukinule ovaj zakon su Urugvaj i Cipar.

Postoje i zemlje u kojima su neki stanovnici zakonski izuzeti od obveznog glasanja, pa tako u Argentini nisu obavezni da glasaju oni između 16 i 18 godina, a u Boliviji oni koji imaju više od 70.

Treba dodati i to da za Sjevernu Koreju nisu dostupni neovisni podaci o tome da li je glasanje obavezno, ali sudeći prema informacijama koje plasiraju mediji – jeste.

Postoje brojni argumenti ‘za’ i ‘protiv’ kada je u pitanju uvođenje obveznog glasanja.

Zagovornici ove ideje tvrde da su odluke koje donose demokratski izabrane vlade legitimnije kada u njima sudjeluje veći udio stanovništva. Nadalje, tvrde da glasanje, dobrovoljno ili na neki drugi način, ima obrazovni učinak na građane. Političke stranke mogu izvući financijsku korist od obveznog glasanja, jer ne moraju trošiti sredstva uvjeravajući biračko tijelo da uopće treba izaći na izbore.

Vodeći argument protiv obveznog glasovanja je da ono nije u skladu sa slobodom povezanom demokracijom. Glasanje nije obaveza i provedba zakona bila bi kršenje slobode građana povezane s demokratskim izborima.

Je li vlast doista legitimnija ako je visok odaziv birača protiv volje birača? Mnoge zemlje s ograničenim financijskim kapacitetom možda neće moći opravdati troškove održavanja i provedbe zakona o obveznom glasanju. Dokazano je da prisiljavanje stanovništva na glasanje rezultira povećanim brojem nevažećih i praznih glasova u usporedbi sa zemljama koje nemaju zakone o obveznom glasovanju.

0%