if( aicp_can_see_ads() ) {
}
play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Drukčiji radio

Danas se obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara

Na današnji dan 1820. godine, u Firenci (Italija) rodila se žena koja je svojim radom promijenila odnos sestrinstva, zauzimala se u svakoj novoj borbi- borbi za život. Bila je to Florence Nightingale, utemeljiteljica jednog od najhumaniji poziva, sestrinstva. Njen rođendan, 12. svibanj, danas se obilježava i kao Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara.

Ovo je jedinstven dan u godini kada se skreće pozornost na rad medicinskih sestara/tehničara i njihovu ulogu u njezi bolesnih i zaštiti zdravih ljudi.

Sestre se danas susreću sa brojnim izazovima. Uvjeti za rad su sigurno bolji nego ranije, ali zahtjevi pacijenata, njihova prava kao i prava sestara i tehničara često znaju biti ugrožena. Ipak, uz stalnu edukaciju, napredovanje i poštovanje prema onima koji nam čuvaju život, sestrinski posao će se održati zauvijek.

Temelj sestrinske prakse je briga za zdravlje i dobrobit pojedinca i zajednice, osiguravanjem pristupa zdravstvenoj njezi, osvještavanjem i identificiranjem nezadovoljenih potreba pacijenta, upoznavanjem s različitim potrebama, provođenjem sigurne i kvalitetne njege, pravovremenim pristupom i, onim najvažnijim, a to je pacijentu orijentirana njega i jednak pristup zdravstvenim uslugama.

S gledišta ljudskih prava, pravo na zdravlje podrazumijeva da svaki pojedinac, bez obzira gdje živi ima pravo na zdravstvenu njegu sukladno svojim zdravstvenim potrebama.

Florence Nightingale je prva moderna bolničarka u povijesti i žena koja je osnovala službu medicinskih sestara. Rođena je 12. svibnja 1820. godine u Firenci, a preminula je 13. kolovoza 1910. godine u Londonu. Florens potiče iz imućne engleske obitelji. Ime je dobila po gradu u kome je rođena.

Govorila je sedam jezika, interesirala ju je matematika, statistika i njegovanje bolesnika. Kako su to radile žene iz niže klase koje su bile na lošem glasu, roditelji nisu željeli da se Florence bavi ovim poslom. Pošto je bila atraktivna i obrazovana, očekivali su da će naći dobrog muža i osnovati obitelj. Ipak, Florence se nije prijatno osjećala dobro u visokom društvu i željela je da svoj život posveti pomaganju drugima. Roditelji su konačno prihvatili njenu odluku pa je 1851. godine otišla u Njemačku na tromjesečnu obuku za medicinsku sestru. 1853. godine je postala upravnica Ustanove za bolesne gospođe. Radila je do naredne godine kada je počeo Krimski rat. Tada je sa 38 medicinskih sestara otišla u Tursku da brine o ranjenima.

U Skadru je napravljena vojna bolnica, ali higijenski uvjeti u njoj su bili veoma loši zbog čega je smrtnost vojnika iznosila 42,7 %. Florence je vojnicima osigurala novu odjeću, adekvatnu hranu, pomagala je pri amputacijama, previjala je rane, pisala je obiteljima ranjenih, slala im je plaće, itd.

Florence je tijekom Krimskog rata oboljela od tifusa, ali nije prestala da radi. 1856. godine se kao heroina vratila u Englesku.

Kraljica joj je dozvolila da sa statističarom Williamom Farr osnuje Kraljevsku komisiju koja je prikupljala podatke o sanitarnim uvjetima u vojsci.

Napisala je preko 200 knjiga i zakletvu koja je slična Hipokratovoj zakletvi. Florence je reformirala sestrinstvo i javno zdravlje. 1860. godine je osnovala školu za medicinske sestre u bolnici Svetog Tome i brinula je o svakoj polaznici. 1883. godine je odlikovana Kraljevskim Crvenim Križem. Ona je prva žena kojoj je dodijeljen Orden vrline. 1908. godine kralj Edvard joj je uručio počasno priznanje za životno djelo.

Živjela je mirno i povučeno do 13. kolovoza 1910. godine kada je umrla.

0%