Svjetski dan šećerne bolesti (World Diabetes Day – WDD) koji se svake godine obilježava 14. studenoga, prilika je da se ukaže na zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice ove bolesti te istakne značaj prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja.
Ovaj datum ustanovila je Međunarodna federacija za dijabetes (International Diabetes Federation – IDF) 1991. godine, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO). Godine 2006. Svjetski dan dijabetesa dobio je status službenog dana Ujedinjenih naroda. Datum je odabran u znak sjećanja na rođendan Sir Fredericka Bantinga, jednog od znanstvenika zaslužnih za otkriće inzulina.
Iako se Svjetski dan šećerne bolesti obilježava 14. studenog, aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o ovoj bolesti provode se tijekom cijelog mjeseca. Studeni, kao mjesec podizanja svijesti o šećernoj bolesti, predstavlja priliku za intenziviranje informiranja stanovništva, promociju zdravih životnih navika, poticanje ranog otkrivanja bolesti i unapređenje podrške osobama koje žive sa šećernom bolešću. U ove aktivnosti važno je uključiti zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, lokalne zajednice, medije i organizacije civilnog društva. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti informiranju stanovništva o faktorima rizika za nastanak šećerne bolesti tipa 2, značaju zdravih životnih navika i redovnih zdravstvenih kontrola. Promocija uravnotežene prehrane, redovne fizičke aktivnosti, nepušenja i drugih zdravih životnih navika doprinosi smanjenju rizika od šećerne bolesti tipa 2, ali i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.
Javnozdravstvene aktivnosti mogu uključivati edukacijska predavanja, informativne kampanje, radionice u školama i radnim kolektivima, savjetovanje o faktorima rizika te aktivnosti usmjerene na prepoznavanje osoba kojima je potrebno dodatno zdravstveno ispitivanje. Posebno je važno da informacije budu razumljive, dostupne različitim grupama stanovništva i zasnovane na pouzdanim stručnim izvorima.
Tema Svjetskog dana šećerne bolesti 2026. godine glasi „Rano djelovanje kod šećerne bolesti“ (Early action on diabetes). Prateća kampanja naglašava važnost ranog prepoznavanja simptoma, pravovremene dijagnoze, pristupa sveobuhvatnoj zdravstvenoj zaštiti i smanjenja stigmatizacije osoba koje žive s ovom bolešću.
Poseban značaj ove teme proizlazi iz činjenice da veliki broj osoba sa šećernom bolešću nema postavljenu dijagnozu. Prema podacima navedenim u tekstu, više od 40% osoba koje žive sa šećernom bolešću širom svijeta nije svjesno da ima ovu bolest. Bez pravovremenog otkrivanja, oboljele osobe mogu ostati bez potrebnog liječenja i podrške, dok se komplikacije mogu razvijati prije nego što bolest bude prepoznata.
Šećerna bolest u Federaciji Bosne i Hercegovine
Šećerna bolest predstavlja značajan izazov i za zdravstveni sistem Federacije Bosne i Hercegovine. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, objavljenim u zdravstveno-statističkim izvještajima, šećerna bolest se ubraja među vodeća kronična nezarazna oboljenja evidentirana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
U izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH povodom Svjetskog dana šećerne bolesti 2025. godine navedeno je da je, prema Zdravstveno-statističkom godišnjaku Federacije BiH za 2024. godinu, evidentirano 75.507 osoba sa šećernom bolešću (E10–E14), uz stopu od 352 registrirana oboljela na 10.000 stanovnika. Ove podatke potrebno je tumačiti u kontekstu načina evidentiranja i primijenjene statističke metodologije, budući da broj registriranih osoba ne obuhvata nužno sve osobe koje žive sa šećernom bolešću, posebno one kod kojih bolest još nije dijagnosticirana.
U Federaciji BiH posebnu pažnju potrebno je posvetiti jačanju uloge primarne zdravstvene zaštite, unapređenju zdravstvene edukacije i promociji zdravih životnih navika. Značajno je i osiguravanje kontinuirane dostupnosti neophodnih lijekova, edukacije za samokontrolu bolesti te saradnje zdravstvenih ustanova s obrazovnim institucijama i lokalnim zajednicama.
