Proteklo ljeto bilo je najsmrtonosnije ljeto u Europi otkako se vode evidencije, s više od 50.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u gradovima širom kontinenta, navodi se u studiji.
Istraživači ističu da se dvije trećine tih dodatnih smrtnih slučajeva – više od 32.000 – za koje se procjenjuje da su posljedica vrućeg vremena, mogu pripisati klimatskim promjenama koje uzrokuju intenzivnije vrućine.
Tijekom ljeta 2026. godine zabilježen je niz ekstremnih toplotnih valova, posebno u zapadnoj Europi, gdje su temperature tijekom cijele sezone bile u prosjeku oko 2,9 stupnjeva Celzijusa više od prosjeka za razdblje 1991–2020. – a pojedinih dana temperature su bile čak 12 stupnjeva iznad normale.
Procjenjuje se da se trećina svih smrtnih slučajeva u Europi povezanih s vrućinama tijekom tog ljeta dogodila između 17. lipnja i 1. srpnja, kada su temperature širom cijele regije bile više od 5 stupnjeva iznad prosjeka.
Italija je bila najteže pogođena, s više od 13.000 smrtnih slučajeva, a istraživači navode da su južna i zapadna Europa zabilježile najviše temperature i najviše procijenjene stope smrtnosti.
Modeli također ukazuju na to da utjecaj klimatskih promjena – koje su uglavnom posljedica sagorijevanja fosilnih goriva za proizvodnju energije, grijanje, transport i industriju – nastavlja rasti.
