play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Drukčiji radio

Znanstvenici tvrde: Zimsko računanje vremena bolje je za naše tijelo

Krajem listopada ponovno ćemo pomicati kazaljke na satu, a s približavanjem zimskog računanja vremena vraća se i pitanje koje godinama izaziva rasprave: trebamo li uopće mijenjati vrijeme i, ako se ta praksa ukine, koje bi računanje vremena bilo bolje zadržati?

Znanstvenici imaju prilično jasan odgovor. Prema novoj znanstvenoj analizi, trajno zimsko računanje vremena bilo bi povoljnije za ljudsko zdravlje od trajnog ljetnog računanja vremena, piše austrijski Heute.

Zašto je zimsko računanje vremena bolje?

Istraživači sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi analizirali su dosadašnja znanstvena istraživanja o utjecaju računanja vremena na ljudski organizam. Njihovi zaključci, objavljeni u stručnom časopisu Canadian Medical Association Journal, upućuju na to da bi, u slučaju ukidanja sezonskog pomicanja sata, bilo bolje trajno zadržati standardno, odnosno zimsko računanje vremena.

Glavni razlog je jutarnja svjetlost. Naš organizam ima unutarnji biološki sat koji regulira spavanje, budnost i brojne druge tjelesne procese. Jutarnja dnevna svjetlost pomaže mu uskladiti se s prirodnim ritmom dana i noći, dok veća izloženost svjetlosti u večernjim satima može odgoditi uspavljivanje.

Zbog toga bi trajno ljetno računanje vremena, osobito tijekom zimskih mjeseci, moglo nepovoljno utjecati na kvalitetu i trajanje sna.

Patrick Baylis sa Sveučilišta British Columbia objašnjava da je privlačnost trajnog ljetnog računanja vremena razumljiva. Ljudi vole kada nakon posla ili škole imaju više dnevnog svjetla, no istraživanja pokazuju da kasniji izlazak Sunca može biti povezan s kraćim spavanjem, slabijom produktivnošću i lošijim školskim uspjehom.

Problem su mračna zimska jutra

Znanstvenici posebno upozoravaju na posljedice koje bi trajno ljetno računanje vremena moglo imati tijekom zime. U tom slučaju Sunce bi izlazilo sat vremena kasnije nego prema zimskom računanju vremena. To znači da bi mnogi učenici odlazili u školu, a zaposleni na posao dok je vani još mrak. Osim mogućeg utjecaja na san i koncentraciju, otvaraju se i pitanja sigurnosti u prometu, osobito kada je riječ o djeci na putu do škole.

Neke zemlje već su pokušale trajno zadržati ljetno računanje vremena, ali su od te odluke odustale. Sjedinjene Američke Države uvele su trajno ljetno računanje vremena 1974. godine, no odluka je povučena još iste godine. Rusija je isti sustav primjenjivala od 2011. do 2014., nakon čega se vratila na standardno vrijeme. Sličnu odluku donio je i Čile.

Kada ponovno pomičemo satove?

U Bosni i Hercegovini na zimsko računanje vremena prelazimo u nedjelju, 25. listopada 2026. godine. Tada ćemo u 3 sata ujutro kazaljke pomaknuti jedan sat unatrag, na 2 sata. To znači da ćemo te noći imati sat vremena više za spavanje, ali će u poslijepodnevnim satima ranije padati mrak.

Iako se o ukidanju pomicanja sata raspravlja već godinama, konačna odluka na razini Europske unije još nije donesena. Europski parlament još je 2019. podržao prijedlog ukidanja sezonskog pomicanja sata, no države članice nisu postigle dogovor o tome treba li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Zato ćemo, barem zasad, nastaviti pomicati satove dvaput godišnje.