Međunarodni dan djevojčica obilježava se 11. listopada, a ove je godine posvećen ukidanju dječjih brakova.
Djeca su naše najveće blago, no za djevojčice diljem svijeta vrijede malo drugačija pravila nego za dječake – i to na štetu djevojčica. Ovisno o mjestu u kojem žive, 130 milijuna djevojčica diljem svijeta ne pohađa školu zbog društvenih, kulturnih i ekonomskih barijera. A to je tek dio problema s kojima se djevojčice suočavaju.
Kako bi se proširila svijest o položaju djevojčica u društvu, generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je krajem 2011. godine rezoluciju kojom se 11. listopada proglašava Međunarodnim danom djevojčica. Prvi je put obilježen godinu dana poslije, s namjerom promoviranja jednakih mogućnosti te borbe protiv nasilja i diskriminacije.
Glavni cilj ovogodišnje globalne inicijative je hitno okončanje prakse dječjih brakova.
Svake se godine više od 12 milijuna djevojčica uda prije punoljetnosti, što u prosjeku znači jedan brak svake tri sekunde. Prisilni brakovi ostaju jedno od najraširenijih kršenja prava djevojčica, uskraćujući im priliku za školovanje i život bez nasilja. Takvi brakovi često dovode do ranih trudnoća te ostavljaju teške posljedice na fizičko i mentalno zdravlje.
Adolescentice tada trpe povećane rizike od socijalne izolacije i emocionalne tjeskobe, u razdoblju kada je samoozljeđivanje jedan od vodećih uzroka smrtnosti u dobi od 15 do 19 godina na globalnoj razini. Ipak, napredak je moguć kada se pruži odgovarajuća podrška i zaštite ljudska prava.
Prava djevojčica u regiji
No, nemaju samo djevojčice na drugom kraju svijeta probleme. U našem društvu djevojčice se svakodnevno suočavaju s posljedicama rodnih stereotipa, patrijarhata i sveprisutnog nasilja.
Stručnjaci upozoravaju da zaštitni mehanizmi za ovu ranjivu skupinu još uvijek nisu na zadovoljavajućoj razini. Zastrašujući podaci pokazuju ozbiljan porast nasilja nad djecom, pri čemu su djevojčice posebno ranjive.
Izvješća upozoravaju na kontinuirani rast prijava povreda dječjih prava, a posebno zabrinjava drastičan skok stope seksualnog nasilja u posljednjem desetljeću. Prema dostupnim analizama, broj prijava spolnog zlostavljanja i iskorištavanja u znatnom je porastu, što zahtijeva hitnu reakciju institucija.
Uz fizičko, sve je prisutnije i ono digitalno, koje ostavlja teške posljedice na psihičko zdravlje mladih žena. Na razini Europske unije čak 70 posto žena i djevojčica doživjelo je neki oblik uznemiravanja na internetu, a mnoge prvo takvo zlostavljanje prožive već s četrnaest godina.
Aktivisti civilnog društva upozoravaju kako se djevojčicama prije svega mora jamčiti elementarna fizička i emocionalna sigurnost.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, na globalnoj razini svaka osma djevojka preživi seksualno nasilje do svoje osamnaeste godine. Zbog toga se iznova ističe nužnost strogog kažnjavanja počinitelja i uspostave efikasnog sustava primarne prevencije.
Rodni stereotipi i mentalno zdravlje
Rodni stereotipi duboko su usađeni u obrazovni sustav i rani obiteljski odgoj, što izravno i nepopravljivo utječe na razvojne prilike. Očekivanja okoline nerijetko udaljavaju mlade žene od određenih karijera i znanstvenih područja interesa.
Iako čine više od 50 posto ukupno diplomiranih studenata, na tehničkim fakultetima žene čine tek oko 30 posto. Ovakvi podaci potvrđuju da tradicionalne predrasude o navodnim muškim i ženskim vještinama još uvijek snažno oblikuju profesionalne puteve djevojčica.
Psiholozi paralelno upozoravaju na ozbiljno narušeno mentalno zdravlje adolescentica u cijelom društvu. Djevojčice u pravilu pokazuju znatno više anksiozno-depresivnih simptoma, što je izravno povezano sa stresom odrastanja pod stalnim pritiskom okoline.
Nerealna očekivanja i nametnuti standardi ljepote na digitalnim platformama dodatno produbljuju njihov osjećaj nesigurnosti.
Kako bi se postigao stvarni društveni napredak, stručnjaci zagovaraju hitno uvođenje kvalitetnog emocionalnog i sveobuhvatnog obrazovanja u škole. Informiranje o rodnoj ravnopravnosti, zdravim odnosima temeljenima na obostranom pristanku te prepoznavanju znakova zlostavljanja jedini su put prema sigurnijem djetinjstvu.
Osnažene i sigurne djevojčice ne mijenjaju samo vlastitu budućnost, već pomažu u izgradnji zdravijih zajednica i boljeg društva.
