Prvi opći izbori u Bosni i Hercegovini uz biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića donijeli su znatno manju izlaznost nego prije četiri godine, ali nisu donijeli promjenu osnovnog političkog obrasca. Nacionalne političke opcije ostale su dominantne, dok se građanska i multietnička ideja ponovo suočila s ograničenim dometom.
Opći izbori održani 4. listopada pokazali su dvije naizgled suprotne slike Bosne i Hercegovine.
S jedne strane, izborni proces je prvi put u cijeloj zemlji proveden uz nove tehnologije – biometrijsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića. Tehnologija je uvedena upravo s ciljem da se smanji prostor za izborne zloupotrebe, poveća sigurnost procesa i omogući brža obrada rezultata.
S druge strane, politička slika koja je izašla iz biračkih kutija nije doživjela veliki zaokret.
Tri dominantne etničke političke struje zadržale su ključne pozicije, dok je izlaznost pala na oko 42 posto, u odnosu na približno 50 posto na Općim izborima 2022. godine. Reuters je izlaznost od 42,02 posto ocijenio niskom, dok je više međunarodnih medija izbore opisalo kroz pojmove etničkih podjela, nacionalizma i političkog statusa quo.
Skoro deset posto manje birača
Prema preliminarnim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), na ovogodišnje izbore izišlo je oko 1,43 milijuna birača, odnosno nešto više od 42 posto upisanih.
Na izborima 2022. godine glasalo je oko 50 posto birača. Konačni podaci za tadašnje izbore pokazuju 1.733.206 obrađenih glasačkih listića, dok je u Federaciji BiH glasalo 50,07 posto birača, a u Republici Srpskoj 53,8 posto.
Drugim riječima, ovogodišnja izlaznost manja je za približno osam posto, odnosno za oko desetinu ukupnog biračkog tijela u odnosu na prethodne izbore.
Al Jazeera je taj pad opisala kao „gotovo deset posto“ i kao jedan od ključnih elemenata ovogodišnjih izbora. Profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Elmir Sadiković kao jedan od razloga slabijeg odziva navodi nepovjerenje građana prema političkim strankama i njihovoj sposobnosti da donesu promjene. U drugoj analizi ističe i nedostatak novih političkih lica i ponude.
To je, međutim, samo jedan dio priče.
Jesu li skeneri pokazali stvaran broj birača?
Uvođenje novih tehnologija otvorilo je i pitanje koje bi moglo biti mnogo važnije od samog postotka izlaznosti.
Prvi put svaki birač morao je biti biometrijski identificiran, dok je glasački listić nakon glasanja prolazio kroz skener. SIP je tehnologiju uveo kako bi otežao manipulacije biračkim procesom i povećao integritet izbora. OSCE je još prije izbora upravo nove tehnologije, izborni integritet i povjerenje javnosti označio kao jednu od ključnih tema izbornog procesa.
Tijekom samog izbornog dana bilo je tehničkih problema. Na pojedinim mjestima skeneri nisu radili, neka biračka mjesta otvarana su sa zakašnjenjem, a na nekim lokacijama glasanje je privremeno prekidano.
Ipak, prema podacima Koalicije „Pod lupom“, na gotovo svim posmatranim biračkim mjestima uređaji nisu bili izostavljeni iz upotrebe: identifikacija birača korištena je na 99,4 posto posmatranih mjesta, a skeneri na 99,9 posto. Istovremeno, problemi sa identifikacijom zabilježeni su na 9,8 posto biračkih mjesta, a problemi sa skenerima na 16 posto.
To znači da tehnologija nije bila bez problema, ali je, usprkos njima, u velikoj mjeri ostala sastavni dio izbornog procesa.
Tehnologija je otežala neke zloupotrebe, ali nije riješila sve
Ono što se već sada može reći jeste da novi sustav nije učinio izborne nepravilnosti nemogućim.
Koalicija „Pod lupom“ je tijekom izbornog dana evidentirala 61 teži oblik kršenja izbornih pravila. Među njima su bili problemi s novim tehnologijama, ometanje posmatrača, problemi s izbornim materijalom, narušavanje tajnosti glasanja i nepravilnosti tijekom glasanja.
Posebno je zanimljiv podatak o takozvanom obiteljskom glasanju, koje je zabilježeno na 37,9 posto posmatranih biračkih mjesta, što pokazuje da tehnologija može kontrolirati identitet birača, ali ne može sama po sebi eliminirati sve oblike pritiska ili pomaganja prilikom glasanja.
Zato bi bilo previše jednostavno reći da je sa skenerima „nemoguće krasti glasove“.
Preciznije je reći da su neki tradicionalni načini manipulacije postali znatno teži, dok su drugi oblici izbornih nepravilnosti i dalje mogući.
Izvor: Federalna.ba
