U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plaća u srpnju ove godine iznosila je 1.732 KM (885,56 eura). Ukoliko isključimo inflaciju i promjene cijena, plaća je u srpnju zabilježila nominalni rast od 1,5 % u odnosu na mjesec ranije, dok je realni rast 1,9 %.
Na godišnjoj razini, prosječna neto plaća u srpnju ove godine u odnosu na srpanj 2025. nominalno je veća za 8,1%, dok je za isto razdoblje realni indeks bio veći za 4,4%, prenose Nezavisne.
Službeni podaci pokazuju trend koji se mjesecima ne mijenja; u BiH najviša mjesečna primanja imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (prosječna neto plaća 2.294 KM), zatim u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite (2.265 KM), kao i financijskim i osiguravajućim djelatnostima (2.263 KM). Najnižu plaću primaju radnici zaposleni na poslovima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.180 KM), prate ih radnici u građevinarstvu sa prosječnom plaćom od 1.334 KM, te u maloprodaji (1.381 KM) i prerađivačkoj industriji (1.414 KM).
Slovenija
Kada je o regiji riječ, Slovenija isplaćuje najveće plaće. Prema podacima Statističkog ureda, prosječna plaća u srpnju iznosila je 2.708,63 eura bruto i 1.695,34 eura neto. Bila je niža od plaće za lipanj, nominalno za 1,6%, a realno za 1,5%. U usporedbi sa plaćom za srpanj prošle godine, prosječna bruto plaća je porasla za 7,6% nominalno (ili za 4,6% realno) i neto za 7,5% nominalno (ili za 4,5% realno).
Kada je riječ o javnom i privatnom sektoru u Sloveniji, prosječna bruto plaća bila je niža u oba sektora od plaće za lipanj; u javnom sektoru za 4,0% (u državnim institucijama za 4,8%), a u privatnom sektoru za 0,1%.
Prosječna bruto plaća bila je najveća u financijskim i osiguravajućim djelatnostima (3.749,27 eura), gdje je plaća takođe najviše porasla u odnosu na plaću za lipanj i to za 2,9%), dok je najniža bila u djelatnostima smještaja i prehrane (1.993,33 eura).
U strukturi prosječne bruto plaće, osnovna plaća čini 60,2%, zatim slijede iznosi naknada plaća koje padaju na teret poslodavca (23,3%), bonusa (11,4%), radni učinak (4,9%) i isplata za poslovni učinak (0,1%). Udio naknada plaća na teret poslodavca u iznosu prosječne bruto plaće bio je najveći u obrazovanju (49,4%), a najmanji u građevinarstvu (14,0%), dok je ukupni udio bonusa i plaće po osnovu učinka bio najveći u rudarstvu (24,1%), a najmanji u obrazovanju (8,8%).
Kako navodi Statistički ured u svom izvještaju, pod pretpostavkom da su sva lica zaposlena kod pravnih lica, a koja su primala plaću ili naknadu plaće na teret poslodavca, bila zaposlena sa punim radnim vremenom (tj. za 40-satni rad tijekom tjedna), prosječna bruto plaća za srpanj iznosila bi 2.753 eura. U tom slučaju, četvrtina zaposlenih bi primala bruto plaću nižu od 1.831 eura, polovina bruto plaću nižu od 2.340 eura, a 64,4% bruto plaću nižu od prosjeka. S druge strane, desetina zaposlenih bi primala bruto plaću veću od 4.279 eura, a postotak najbolje plaćenih zaposlenih bruto plaću veću od 8.271 eura.
Crna Gora
U Crnoj Gori prosječna neto zarada u srpnju ove godine, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, iznosila je 1.037 eura. U odnosu na mjesec ranije bila je veća sa simboličnh 1 euro. Istovremeno, potrošačke cijene su, piše investitor.me, porasle 0,8 posto, zbog čega je kupovna moć prosječne plaće realno smanjena 0,7 posto.
U usporedbi sa srpnjem 2025. godine, prosječna neto plaća u Crnoj Gori porasla je za 2,3 posto ili 23 eura.
Najveća prosječna neto zarada u srpnju zabilježena je u financijskim djelatnostima i osiguranju (1.683 eura). Prosječna neto zarada u poslovima snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija iznosila je 1.484 eura, informiranja i komunikacija 1.313 eura, poslovanja nekretninama 1.230 eura, dok su najniže prosječne plaće registrirane u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (873 eura).
Kako prenosi investitor.me, razlika između sektora sa najvećom i najmanjom prosječnom plaćom dostigla je 810 eura. Prosječna zarada u financijama bila je gotovo 93 odsto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama. Nominalne zarade su u srpnju porasle u 16 od 19 sektora, ali ni u jednom rast nije bio dovoljno veliki da nadmaši rast cijena, odnosno mjesečnu inflaciju od 0,8 posto.
Srbija
Republički zavod za statistiku Srbije još uvijek nije objavio podatke za srpanj, te su za potpuniju sliku zarade u regiji uzeti posljednji podaci od lipnja, gdje je prosječna zarada u bruto iznosu iznosila 166.123 dinara (1.417 eura). Prosječna neto plaća iznosila je 120.401 dinar (1.028 eura).
Rast bruto zarade u razdoblju siječanj – lipanj 2026. godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio je 11,3% nominalno, odnosno 8,2% realno, dok je prosječna neto zarada veća za 11,5% nominalno, odnosno za 8,4% realno.
U usporedbi sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za lipanj 2026. godine nominalno je veća 12,3%, a realno za 9,3%, dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 12,4%, odnosno za 9,4% realno, piše Forbs.
Hrvatska
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 1.540 eura, te je u odnosu na mjesec ranije nominalno manja za jedan posto, a realno, uzevši u obzir inflaciju, za 0,8 posto.
Kako je prenio Forbes Hrvatska, u odnosu na srpanj prošle godine, prosječna isplaćena neto plaća je nominalno bila veća za 7,2 posto, a realno za 3,2 posto.
Najveća prosječna plaća ovog srpnja isplaćna je u djelatnosti avio-prijevoza (2.398 eura), a najniža (1.005 eura) u djelatnosti proizvodnje odjeće.
