Žestoki toplinski val zahvatio je velik dio Europe, a meteorolozi upozoravaju da se vrhunac u Hrvatskoj tek očekuje u narednim danima. Ekstremne vrućine pritom ne predstavljaju samo fizički izazov, već sve češće i ozbiljan psihički teret, o kojem se, kako navode stručnjaci, još uvijek nedovoljno govori.
Sve više Europljana na društvenim mrežama dijeli svoja iskustva s nesnosnim temperaturama, opisujući stanje kao izrazito stresno i iscrpljujuće. Mnogi priznaju da se osjećaju “uplašeno”, “tjeskobno” i “preopterećeno”, dok pojedini navode i osjećaj sličan “zarobljenosti” ili “životu u kavezu”. Dio korisnika tvrdi i da su zbog ekstremnih vrućina doživjeli napadaje panike.
Prema savjetnici L. J. Jones, registriranoj pri Britanskoj udruzi za savjetovanje i psihoterapiju (BACP), takve su reakcije uobičajene i razumljive. “Toplinski val može značajno utjecati na mentalno zdravlje. Ljudi tijekom razdoblja ekstremnih vrućina često postaju tjeskobniji, razdražljiviji, emocionalno i fizički iscrpljeni”, istaknula je za Metro.
Dodaje kako su osobe koje se već bore s anksioznošću, depresijom ili senzornom osjetljivošću posebno ranjive u takvim uvjetima. “Tada se često pojačavaju postojeće poteškoće, a mnogi opisuju i osjećaj zarobljenosti, osobito kada ne mogu napustiti dom, baviti se aktivnostima na otvorenom ili održavati rutine koje im inače pomažu”, pojašnjava Jones.
Zašto vrućina utječe na psihu?
Stručnjaci objašnjavaju kako je jedan od ključnih razloga fiziološki stres koji visoke temperature stvaraju u organizmu. Povišena tjelesna temperatura, ubrzan rad srca, dehidracija i poremećaj sna mogu izazvati reakcije koje se lako preklapaju s simptomima anksioznosti. Kada se tome pridoda manjak kvalitetnog sna i dugotrajna fizička nelagoda, emocionalna otpornost prirodno slabi.
Osim toga, vremenske ekstremnosti kod mnogih stvaraju osjećaj gubitka kontrole. Brige o zdravlju, sigurnosti članova obitelji i kućnih ljubimaca, kao i šire zabrinutosti oko klimatskih promjena, dodatno pojačavaju psihološki pritisak. U nekim zemljama situaciju otežava i nedovoljna prilagođenost infrastrukture visokim temperaturama, uključujući manjak klimatizacije i rashladnih javnih prostora.
“Kada ljudi nemaju mogućnost da se učinkovito rashlade ili pobjegnu od vrućine, lako se javlja osjećaj zarobljenosti”, objašnjava Jones. “Psihološki teret ne proizlazi samo iz temperature, nego i iz dojma da nemamo kontrolu nad situacijom i da se ne možemo normalno funkcionalno organizirati.”
Kako ublažiti tjeskobu tijekom toplinskog vala
Stručnjaci savjetuju fokusiranje na ono što je pod osobnom kontrolom. To uključuje redovitu hidrataciju, rashlađivanje prostora, laganiju prehranu i prilagodbu dnevne rutine, posebno kada je riječ o snu i fizičkoj aktivnosti.
Preporučuje se i zadržavanje aktivnosti koje doprinose mentalnoj stabilnosti, ali u prilagođenom obliku – primjerice vježbanje u ranim jutarnjim satima ili boravak u rashlađenim prostorima. Također se savjetuje umjereno praćenje vijesti i vremenskih prognoza, bez prekomjernog izlaganja informacijama koje mogu pojačati stres.
“Važno je zapamtiti da su razdražljivost i nelagoda tijekom ovakvih uvjeta normalne reakcije”, poručuje Jones. “No ako tjeskoba postane dugotrajna ili počne ometati svakodnevno funkcioniranje, potrebno je potražiti stručnu pomoć.”
