Bosna i Hercegovina već više od desetljeća bilježi minimalan napredak kada je riječ o udjelu visokoobrazovanih građana, pokazuju podaci Svjetske banke i UNESCO Instituta za statistiku (UIS).
Prema indikatoru (Educational attainment, at least Bachelor’s or equivalent, population 25+, total (%)), koji prati postotak stanovništva starijeg od 25 godina sa završenim fakultetom ili višim stupnjem obrazovanja, BiH se posljednjih godina uglavnom kreće između 11 i 14 posto.
U najnovijim podacima za 2023. godinu BiH ima oko 11,3 posto visokoobrazovanog stanovništva, što je gotovo identično nivou koji je zemlja imala i u ranijim izvještajima.
Podaci pokazuju da je BiH u pojedinim godinama bilježila blagi rast. Prema World Bank/UIS podacima koje prenosi CEIC baza, udio stanovništva sa završenim tercijarnim obrazovanjem dostigao je 14,54 posto u 2022. godini, nakon čega je u 2023. ponovno pao na 12,77 posto.
U opisu metodologije Svjetska banka navodi da UNESCO-ova baza “prikazuje obrazovnu strukturu stanovništva starijeg od 25 godina” te da ona “odražava strukturu i rezultate obrazovnog sustava, kao i njegov dugoročni utjecaj na razvoj ljudskog kapitala”.
Drugim riječima, ovi podaci ne prikazuju samo broj diploma, već i dugoročne efekte obrazovnog sustava i razvoja ljudskog kapitala u jednoj zemlji.
BiH daleko iza regije
Usporedba sa zemljama regije pokazuje da BiH značajno zaostaje.
Srbija se posljednjih godina kreće oko 20 do 21 posto visokoobrazovanih građana, Hrvatska između 22 i 25 posto, dok je Slovenija već blizu 40 posto stanovništva sa završenim fakultetom ili višim obrazovanjem.
Razlika je još izraženija u odnosu na razvijene europske zemlje.
Irska danas ima više od 50 posto stanovništva starijeg od 25 godina sa završenim visokim obrazovanjem, dok su Švicarska i Velika Britanija iznad 40 posto.
To znači da pojedine zapadne zemlje imaju i do četiri puta veći udio visokoobrazovanih građana nego Bosna i Hercegovina.
Dugogodišnja stagnacija
Iako su univerziteti u BiH posljednjih godina proizvodili veći broj diploma nego ranije, ukupna obrazovna struktura stanovništva nije se značajnije promijenila, pokazuju statistički podaci.
OECD u jednom od svojih pregleda obrazovanja za BiH navodi da zemlja “ima visok nivo obrazovnih postignuća i ostvaruje rezultate slične drugim ekonomijama Zapadnog Balkana”, ali istovremeno ostaje daleko iza prosjeka razvijenih europskih država.
Stručnjaci godinama upozoravaju da na ovakve rezultate utiču masovni odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje, slabo tržište rada i nedovoljna ulaganja u visoko obrazovanje i istraživanje.
Dok europske države kontinuirano povećavaju broj visokoobrazovanih građana, BiH praktično stagnira, a posljednji podaci pokazuju da se zemlja nakon kratkotrajnog rasta ponovo vratila na nivo od oko 11 do 12 posto.
