Neradna nedjelja nije izazvala veće poremećaje, no tržište rada i dalje pokazuje ozbiljne slabosti. Poslodavci upozoravaju na nedostatak radnika, dok su službe za zapošljavanje i dalje preopterećene evidencijama. Zbog takvog nesklada nadležni najavljuju žurne reforme sustava zapošljavanja.
Neradna nedjelja nema alternativu, ovaj dan i dalje će biti slobodan za radnike i radnice u trgovinama. Negativne posljedice, koje su se očekivale, kako navode iz sindikata i resornog ministarstva, ipak se nisu obistinile. Nasuprot tome, prisutni su benefiti.
“Stalno smo imali slike kako se pune tržni centri u graničnim centrima, da se promet preliva u RS, da su tamo puni centri dok ovamo ljudi ne mogu ići u kupovinu, mislim da je to vještački kreirana situacija”, kazala je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine.
Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH je dodao:
“Dobili smo podatke, vidimo da je promet porastao, čak i tržnih centara, znatno se povećala i dobit. Ova nedjelja, pored socijalnog karaktera, pored ograničavajućeg faktora u radu, ne zalazi direktno u ekonomiju, kako je to na početku izgledalo, promet se rasporedio na ostale dane, i lakše se organizuje unutar preduzeća”.
Posljedično, sve je veći broj opština u RS koje traže uvođenje neradne nedjelje. Međutim, niz je i drugih razlika u entitetima, koji otežavaju rad, a koje sindikati nastoje zakonski uskladiti.
“Da dođe do usklađivanja minimalne plaće, u RS pola sata pauze ulazi u radno vrijeme, u FBiH ne ulazi u radno vrijeme, subota u RS ne ulazi u korištenje godišnjeg odmora, u FBiH ulazi, to su stvari za koje ćemo se boriti”, naveo je Edis Šabić iz Sindikata trgovine.
Posljednjih godina, vodi se aktivna borba i kada je riječ o zapošljavanju radnika. Stanje u praksi i na evidencijama službi za zapošljavanje se ne podudara.
“Jer u ovom momentu u FBiH imamo preko 250 hiljada nezaposlenih, a poslodavci se svakodnevno susreću sa nedostatkom kadrova”, naveo je Safudin Čengić, predsjednik ESV.
Zbog toga je neophodno prvenstveno ‘očistiti svoje dvorište’. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, u veljači je bilo 315 tisuća nezaposlenih. Ipak, veliki dio njih nisu aktivni tražitelji posla, zbog čega je potrebna hitna reforma tržišta rada.
“Oni nekada rade na crno, rade vani, primaju dječiji dodatak i ostalo i na taj način varaju sistem. Mnogo nezaposlenih u određenim djelatnostima imamo, a kada ih pozovemo ne dođe nitko, a kad želite da te profile uvezete izvana kažu vam ne može, imate ih na evidencijama i to je začaran krug koji moramo riješiti”, stava je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.
U nemogućnosti zapošljavanja domaćih, poslodavci traže strane radnike. Najveća potreba je u prerađivačkoj, kemijskoj, metalnoj industriji, te ugostiteljstvu i građevini. Poslodavci u Federaciji predviđaju da bi otprilike 20 tisuća radnika zadovoljilo potrebe. Ali, kako navode, problem su male kvote.
