Gotovo trećina odrasle populacije ima neki oblik poremećaja spavanja, što može negativno utjecati na kognitivne funkcije, emocionalnu dobrobit, kvalitetu života i radnu produktivnost, upozoravaju stručnjaci u povodu javnozdravstvene kampanje Svjetskog dana spavanja.
Ovogodišnje obilježavanje posvećeno je povezanosti spavanja i kardiovaskularnih bolesti.
Brojna istraživanja pokazuju da kronična deprivacija sna, nesanica i opstruktivna apneja u spavanju mogu povećati rizik od arterijske hipertenzije, koronarne bolesti srca, srčanog udara i srčanih aritmija.
Kao posebno važan čimbenik rizika ističe se opstruktivna apneja u spavanju, poremećaj obilježen ponavljanim prekidima disanja tijekom noći.
Procjenjuje se da osobe s neliječenom apnejom imaju i do dvostruko veći rizik razvoja arterijske hipertenzije, a povećan je i rizik od srčanih aritmija i srčanog udara.
Kvalitetno spavanje jedan je od temeljnih stupova zdravlja. Danas znamo kako poremećaji spavanja nisu samo neugodan simptom, nego važan medicinski problem koji može značajno utjecati na zdravlje srca i krvnih žila.
Svjetski dan spavanja obilježava se svake godine u petak prije proljetne ravnodnevnice na sjevernoj hemisferi, a ove godine pada 13. ožujka.
Ovogodišnji slogan je Spavaj dobro, živi bolje. Obilježavanje je pokrenuto 2008. godine s ciljem podizanja svijesti o tome da je san suvremenog čovjeka često narušen navikama modernog života, poticanjem konstantne aktivnosti, dostupnosti i povezanosti.
U kampanji sudjeluju stručnjaci i zdravstvene institucije iz više od 70 zemalja, a aktivnosti uključuju javnozdravstvene akcije, predavanja, savjetovanja za građane i edukaciju o poremećajima spavanja.
U medicini se san smatra jednim od temeljnih stupova zdravlja, uz pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, a dugotrajni poremećaji spavanja povezani su s većim rizikom za niz kroničnih bolesti, uključujući hipertenziju, dijabetes, depresiju i kardiovaskularne bolesti.
