Prema znanstvenicima način na koji pijete kavu može biti jednako važan kao i koliko je pijete, jer najzdraviji način nije nužno i najpopularniji. Međutim, preporučuju ispijanje prve šoljice između 9:30 i 11:30, ne na prazan želudac i sa što manje dodataka.
Najveći faktor zdravlja nije kava, već ono što joj se dodaje. Istraživači ističu da sama kava sadrži spojeve povezane s potencijalnim koristima, uključujući antioksidanse i protuupalne efekte. Problem počinje kada se kava pretvori u desert.
Šećeri, aromatizirani sirupi, šlag i kreme mogu neprimjetno pretvoriti šoljicu kave u visokokalorično piće s visokim sadržajem šećera, što poništava većinu tih koristi.
Znanstvenici kažu da najzdravije navike ispijanja kave izgledaju mnogo jednostavnije nego što je većina ljudi navikla.
Još jedno iznenađujuće otkriće ima veze s tim kada se konzumira kava. Pijenje kave prerano ujutro ili prekasno tijekom dana može ometati prirodne hormonske cikluse i kvalitet sna. Loš san, zauzvrat, utiče na metabolizam, zdravlje srca i upale, čak i ako je sama kava zdrava.
Istraživači sugeriraju da umjeren i pravovremen unos kave može podržati energiju bez remećenja prirodnog ritma tijela.
Kada znanstvenici opisuju najzdraviji način ispijanja kave, obično misle na:
- Minimalno dodani šećer
- Malo ili nimalo aromatiziranih sirupa
- Ograničen šlag i kreme
Zato se crna kava ili kava s malom količinom mlijeka često nalazi na najvišem mjestu u raspravama o zdravlju. Ne radi se o patnji zbog gorčine, već o izbjegavanju viška sastojaka koji kavu tiho pretvaraju iz korisne u tešku.
Neke studije su također ispitivale metode kuhanja i temperaturu. Određeni načini kuhanja mogu filtrirati spojeve koji mogu povisiti kolesterol, dok ekstremno vrući napitci mogu iritirati probavni trakt kod nekih ljudi. Pouka nije da je jedna metoda opasna, već da se mali izbori vremenom gomilaju, posebno za one koji svakodnevno piju kavu.
Na kraju – idealno vrijeme za prvu kavu je između 9:30 i 11:30 ujutro, kada nivo kortizola počinje da opada. Tada kofein može efikasnije djelovati i dati stabilniji osjećaj energije, bez naglog “pada” kasnije tijekom dana. Slično vrijedi i za popodnevnu kavu, koja je najprikladnija između 13 i 15 sati, dok se kasnije ispijanje, naročito poslije 17 sati, može negativno odraziti na san.
Savjetuju da se kava ne pije na potpuno prazan želudac, jer kofein može povećati lučenje želučane kiseline i izazvati nelagodu ili nervozu. Umjerena količina, najčešće jedna do tri šolje dnevno, smatra se optimalnom za većinu zdravih odraslih osoba. Također, sporije ispijanje kave omogućava postepenije djelovanje kofeina, što smanjuje osjećaj ubrzanog rada srca i nagle razdražljivosti. Crna kava, bez dodatka šećera i masnih dodataka, donosi najviše zdravstvenih koristi.
