Nedavno istraživanje koje je objavio Papaya Global, globalna platforma za obračun plaća, svrstala je Bosnu i Hercegovinu među top 10 zemalja u svijetu kada je riječ o najizdašnijem plaćenom porodiljnom odsustvu u 2025. godini.
Iako nas ovakvi rezultati uvijek raduju, posebno jer se rijetko nađemo na međunarodnim listama koje nas pozicioniraju pozitivno, ostaje pitanje: koliko ova slika zaista odgovara realnosti?
Prema navedenom istraživanju, Bosna i Hercegovina nudi između 52 i 78 tjedana porodiljnog odsustva, što nas po dužini odsustva svrstava u sam svjetski vrh.
Međutim, upravo tu dolazimo do važne nijanse koju međunarodne analize često ne prepoznaju – naš kompleksan administrativni sustav.
Što analiza ne vidi?
Za razliku od mnogih navedenih zemalja, gdje su pravila jedinstvena na nacionalnom nivou, porodiljne naknade u BiH nisu regulirane centralno. One ovise od:
- mjesta prebivališta,
- kantona ili entiteta,
- lokalnih fondova i raspoloživih proračuna,
- modela isplate (u nekim sredinama isplaćuje poslodavac, u drugim kantoni ili fondovi).
To znači da iako se naša zemlja formalno može pohvaliti dugim trajanjem porodiljnog odsustva koje iznosi u prosjeku 12 mjeseci, iznos naknade, redovnost isplate i stvarna financijska zaštita majki mogu varirati i do nekoliko puta između različitih dijelova zemlje.
Upravo zato mnogi stručnjaci smatraju da međunarodne liste često “uljepšaju” stvarnu sliku.
Gdje je BiH u usporedbi sa svijetom?
Zemlje poput Švedske, Estonije ili Norveške koje se također nalaze na listi ne izdvajaju se samo po dužini odsustva, već i po:
- visokom postotku isplate (najčešće 80–100% plaće),
- stabilnom i transparentnom sustavu naknada,
- jakoj institucionalnoj podršci obiteljima,
- jednakom pristupu za sve zaposlene, bez obzira na regiju.
Međutim, u BiH majčinstvo može imati vrlo različitu financijsku cijenu, ovisno od toga gdje živite.
Zašto je ipak dobro da smo na listi?
Ipak, ova međunarodna poređenja imaju pozitivnu stranu:
- skreću pažnju na važnost zaštite majki i obitelji,
- podižu očekivanja javnosti i standarde prema kojima građani i poslodavci procjenjuju sustav,
- motiviraju donositelje odluka da ujednače praksu i smanje razlike među kantonima.
Pored toga, činjenica da se BiH našla među top 10 zemalja otvara priliku da naše tržište rada predstavimo kao društveno odgovorno, posebno u segmentu zaštite majčinstva, što je važno i za strane investitore i za domaće poslodavce.
Zaključak
Ovo istraživanje svakako je kompliment za Bosnu i Hercegovinu, ali i podsjetnik na izazove koje u realnosti još treba riješiti. Dok statistika pokazuje jedno, svakodnevno iskustvo majki širom zemlje često govori drugo.
Razlike u visini i modelu isplate porodiljnih naknada i dalje predstavljaju jedan od najvećih izazova našeg tržišta rada. Međutim, ovakvi izvještaji mogu biti snažan poticaj da se sustav dodatno unaprijedi kako bi formalni podaci i stvarni život konačno bili u potpunosti usklađeni. Međunarodne analize često ne prepoznaju – naš kompleksan administrativni sustav.
