Prema procjenama, u Europskoj uniji se baca se oko deset posto hrane dostupne potrošačima, a u isto vrijeme postoji više od 37 milijuna ljudi u EU koji si ne mogu priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan.
Prema izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) iz posljednjih godina, godišnje se u Bosni i Hercegovini baci oko 273.269 tona hrane. Procjenjuje se da svaki stanovnik godišnje baci između četrdeset i šezdeset kilograma hrane, što je velika količina imajući u vidu ekonomske prilike i socijalne izazove u zemlji.
Razlozi zbog kojih se hrana baca u BiH uglavnom su povezani s nedovoljno pažljivim planiranjem kupovine, manjkom svijesti o važnosti smanjenja otpada, neadekvatnim skladištenjem hrane zbog ograničenih kapaciteta u domaćinstvima, kao i tradicijskim običajima koji često dovode do pripreme prevelikih količina hrane, posebno za vrijeme svečanosti.
Samo zbog nepoznavanja pravog značenja pojmova na proizvodima poput “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”, nepotrebno u smeću završi deset posto hrane.
U Hrvatskoj godišnje na odlagalištima završi između 300 i 400 tisuća tona, a s druge strane, četvrtina stanovništva živi na rubu siromaštva, upozorila je SDP-ova zastupnica u europskom parlamentu Biljana Borzan.
U razvijenim zemljama, poput Njemačke i Francuske, ljudi godišnje bace i do 90 kilograma hrane po osobi, dok u nekim afričkim i azijskim zemljama ta brojka zna biti znatno niža zbog drugačijih ekonomskih uvjeta. Međutim, u tim zemljama je veći problem gubitka hrane u lancu proizvodnje i distribucije.
