Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava 10. listopada, ove godine protiče pod motom „Mentalno zdravlje u kriznim situacijama“. Stručnjaci upozoravaju da je upravo u vremenima kriza – bilo da su u pitanju oružani sukobi, prirodne katastrofe ili osobne životne traume – važnije nego ikada graditi kulturu empatije, razumijevanja i otvorenog razgovora.
Psiholog i obiteljski psihoterapeut Maja Savanović Zorić ističe da empatijsko slušanje nije samo terapijski alat, već temelj emocionalnog zdravlja zajednice.
„Kad se ljudi osjećaju saslušano, smanjuje se napetost, agresija i defanzivnost, a raste osjećaj povezanosti i sigurnosti. Zato ‘saslušaj prije nego sudiš’ nije samo poruka ovog dana, to je poziv da mijenjamo način na koji komuniciramo“, naglašava Zorićeva.
Ona podsjeća da se empatija gubi onog trenutka kada zaboravimo da razgovor nije pozornica, već most između dvoje ljudi.
„Koliko puta, suočeni s tuđim bolom, reagiramo iz nelagode, straha ili umora: ‘saberi se’, ‘nije to ništa’, ‘svi imamo svoje probleme’. Te rečenice možda zvuče bezazleno, ali često ostavljaju onog drugog još usamljenijim“, objašnjava psihologinja.
Zorićeva podsjeća na riječi osnivača humanističke psihoterapije Carla Rogersa da prava promjena nastaje u atmosferi prihvatanja, autentičnosti i empatije.
„Da bismo nekoga istinski čuli, potrebno je da privremeno utišamo svoj unutarnji glas koji procjenjuje, analizira ili daje savjete. To je ono što zovemo aktivno slušanje: prisutnost koja ne traži rješenje, već povezuje“, kaže ona.
U obiteljskoj terapiji, dodaje, često se vidi da problemi ne počinju velikim događajima, već nizom trenutaka u kojima se članovi obitelji nisu čuli.
„Dijete koje šalje signale kroz ponašanje, a roditelj ih tumači kao neposlušnost. Partner koji govori o umoru, a drugi to doživljava kao kritiku. Ispod svake rečenice postoji potreba da budemo viđeni, prepoznati, prihvaćeni“, navodi Zorićeva.
Psihička bol, kako kaže, često je nevidljiva, ali ostavlja duboke tragove: pretvara se u tjeskobu, povlačenje, razdražljivost, nesanicu.
„Kad je saslušamo sa razumijevanjem, otvaramo prostor iscjeljenja. Na ovaj dan hajde da ne nudimo savjete, već prisustvo. Da ne branimo, već razumijemo. Da se sjetimo da svaka priča ima svoj kontekst, a iza svake emocije postoji razlog“, poručuje Zorićeva.
Psiholog Jelena Niškanović iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske upozorava da krizne situacije, poput oružanih sukoba ili prirodnih nepogoda, snažno utiču na mentalno zdravlje stanovništva.
„Takve okolnosti otežavaju obiteljsko funkcioniranje, umanjuju sredstva neophodna za svakodnevni život i narušavaju bazične procese funkcioniranja u društvu. Kod ljudi se stvara osjećaj psihološkog distresa, a kod određenog broja osoba razvijaju se smetnje u mentalnom zdravlju, poput depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja“, navodi Niškanovićeva.
Ona dodaje da krizne situacije mogu pogoršati postojeće psihičke poteškoće, povećati socijalnu deprivaciju i rizik od obiteljske separacije ili zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.
„Mentalno zdravlje leži u osnovi socijalnog i ekonomskog oporavka svakog pojedinca, zajednica i zemalja nakon kriznih situacija“, ističe Niškanovićeva.
Prema podacima Svjetske federacije za mentalno zdravlje, svake godine oko 10 milijuna ljudi širom svijeta suočava se s kriznim situacijama koje ostavljaju posljedice na njihovo psihičko stanje.
Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja pokrenula je Svjetska zdravstvena organizacija 1992. godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i potrebe za dostupnijom psihološkom podrškom.
