Kirurzi su po prvi put uspješno presadili plućno krilo genetski modificirane svinje u moždano mrtvog čovjeka, a organ je funkcionirao devet dana, objavili su istraživači. Ovaj medicinski pothvat predstavlja najnoviji korak u ksenotransplantaciji, tehnici koja bi mogla riješiti globalnu krizu nedostatka organa za presađivanje, piše The Guardian.
Unatoč obećavajućim rezultatima, stručnjaci upozoravaju kako je pred medicinom još dug put prije nego što svinjska pluća postanu standardna praksa u liječenju pacijenata. Dr. Justin Chan, kirurg za transplantaciju pluća s Instituta za transplantaciju NYU Langone koji nije sudjelovao u istraživanju, opisao je studiju kao “uzbudljiv i obećavajući rad”, no istaknuo je da se radi o samo jednom pacijentu i “uvjetnom uspjehu”.
“Ova pluća nisu sposobna samostalno održavati pacijenta”, dodao je. S njim se složio i Andrew Fisher, profesor respiratorne transplantacijske medicine sa Sveučilišta Newcastle.
“Ovaj rad je vrlo dobrodošao u daljnjem razumijevanju, ali označava inkrementalni korak naprijed. Potrebno je mnogo više rada i nismo na pragu ere ksenotransplantacije pluća koristeći svinjska pluća”, rekao je.
Ksenotransplantacija, odnosno presađivanje organa sa životinja na ljude, posljednjih je godina postala iznimno važno područje istraživanja. Ljudima su već presađivani srce, bubrezi i jetra genetski modificiranih svinja. Životinje se genetski modificiraju kako bi se uklonili određeni svinjski geni i umetnuli ljudski, čime se smanjuje rizik od odbacivanja organa.
Studije se obično prvo provode na moždano mrtvim primateljima, a tek potom, u rijetkim slučajevima, na živim pacijentima. Iako je bilo tek nekoliko takvih operacija na živim ljudima, mnogi su preminuli unutar nekoliko tjedana ili mjeseci, iako ne nužno zbog komplikacija vezanih uz sam transplantat. Ipak, neki pacijenti s presađenim svinjskim bubrezima preživjeli su mjesecima s funkcionalnim organima.
Stručnjaci ističu da je transplantacija pluća posebno složen postupak. “Svaki udah koji udahnemo unosi vanjsko okruženje u tijelo”, pojasnio je Fisher. To znači da pluća moraju biti iznimno otporna na zagađenje, infekcije i druge vanjske utjecaje. “Imunološki sustav u plućima vrlo je osjetljiv i aktivan, što predstavlja dodatne izazove kod transplantacije organa, gdje upravo želite izbjeći snažnu imunološku reakciju”, dodao je.
