play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Drukčiji radio

Četverodnevni radni tjedan, veće naknade i nova prava radnika u planu Studentske liste

Radni tjedan od četiri dana, bez smanjenja plaće, veće naknade za prekovremeni i noćni rad, sigurniji ugovori o zaposlenju te pravo radnika da nakon završetka radnog vremena ne odgovaraju na poslovne pozive i poruke – samo su neki od prijedloga koje je Studentska lista u Srbiji predstavila u okviru programa “Rad i socijalna pitanja”. Program obuhvata i promjene u mirovinskom sustavu, roditeljskim pravima, socijalnoj zaštiti i načinu obračuna plaća.

Studentska lista smatra da postojeći propisi o radu ne štite dovoljno zaposlene, naročito osobe angažirane izvan standardnog radnog odnosa. U programu se upozorava i na nedovoljno sankcioniranje poslodavaca koji krše radnička prava.

Predložene reforme uključuju i promjenu dosadašnjeg modela privlačenja investicija zasnovanog na jeftinoj radnoj snazi. Umjesto toga, državna podrška bila bi usmjerena na razvoj proizvodnje, tehnologije i kvalitetnijih radnih mjesta, uz plaće koje omogućavaju dostojanstven život, prenosi Nova.rs.

Jedna od najzapaženijih mjera odnosi se na mogućnost skraćivanja radnog tjedna na četiri dana, odnosno ukupno 32 radna sata.

Prema prijedlogu Studentske liste, poslodavci bi mogli dobrovoljno organizirati rad na ovaj način, a zaposleni bi zadržali postojeći iznos plaće.

To, međutim, ne znači da bi četverodnevni radni tjedan postao obvezan za sve kompanije. Riječ je o modelu koji bi mogli primijeniti poslodavci zainteresirani za takvu organizaciju rada.

Program predviđa i strožiju kontrolu prekovremenog rada. Tjedno bi bilo dozvoljeno najviše osam prekovremenih sati, dok ukupno dnevno radno vrijeme ne bi smjelo prelaziti 12 sati. Ova ograničenja već postoje u važećem zakonodavstvu, ali Studentska lista insistira na tome da svaki dodatni sat mora biti evidentiran i plaćen.

Zaposleni bi, također, morali dobiti raspored rada najmanje sedam dana unaprijed.

Posebno se predlaže uvođenje prava na isključenje nakon radnog vremena, što bi značilo da radnici tijekom odmora ne bi bili obavezni odgovarati na poslovne zahtjeve.

Nakon godinu dana rada ugovor na neodređeno vrijeme

Značajne promjene predviđene su i u zapošljavanju na određeno vrijeme.

Studentska lista predlaže da takav oblik zaposlenja u pravilu ne može trajati dulje od 12 mjeseci. Poslodavac bi s istim radnikom za iste poslove mogao zaključiti najviše četiri ugovora na određeno vrijeme, uz poštivanje ukupnog vremenskog ograničenja.

Izuzetak bi predstavljali radnici angažirani kao zamjena za privremeno odsutne zaposlene. Njihov ugovor mogao bi trajati do povratka odsutnog radnika, ali najdulje 36 mjeseci.

Za projekte s unaprijed određenim trajanjem važilo bi opće ograničenje od 12 mjeseci, uz obavezu poslodavca da dostavi dokumentaciju o trajanju i financiranju projekta. Dodatna zaštita odnosila bi se na radnike kojima ugovor ističe tijekom bolovanja. U tom slučaju radni odnos bio bi produžen do završetka opravdane privremene spriječenosti za rad.

Veće naknade za rad nedjeljom, praznicima i noću

Program predviđa povećanje dodataka na osnovnu plaću za rad u posebnim uvjetma.

Za rad tijekom neradnih praznika predložena je naknada od najmanje 150 posto osnovice, dok bi dodaci za noćni i prekovremeni rad iznosili najmanje 50 posto. Rad nedjeljom i na dan tjednog odmora donosio bi dodatak od najmanje 110 posto, a smjenski rad najmanje 30 posto osnovice.

Za rad na terenu predviđen je dodatak od najmanje 26 posto.

Promijenio bi se i obračun dodatka za radni staž. Za svaku punu godinu provedenu u radnom odnosu, bez obzira na poslodavca, radniku bi pripadalo najmanje 0,5 posto osnovice.

Studentska lista predlaže i veću transparentnost plaća. Poslodavci bi prilikom objavljivanja natječaja morali navesti raspon primanja, dok bi podaci o plaćama za uporediva radna mjesta bili dostupni radi lakšeg otkrivanja diskriminacije.

Topli obrok, regres i bolovanje

Program donosi i konkretne prijedloge za obračun naknada koje zaposleni ostvaruju uz plaću.

Naknada za topli obrok iznosila bi najmanje 10 posto prosječne plaće kod poslodavca iz prethodnog mjeseca, ali ne bi mogla biti niža od 20 posto minimalne plaće u Srbiji.

Regres za godišnji odmor iznosio bi najmanje jednu prosječnu plaću kod poslodavca, uz garantirani minimum u visini minimalne plaće. Predloženo je i da se minimalna plaća češće usklađuje s inflacijom i stvarnim životnim troškovima.

U slučaju bolovanja zbog bolesti ili ozljede koja nije nastala na radu, naknada bi tijekom prvih 30 dana iznosila najmanje 75 posto odgovarajućeg prosjeka primanja, uz zaštitu minimalne plaće. Za obračun naknada tijekom bolovanja i godišnjeg odmora koristio bi se povoljniji tromjesečni prosjek.

Program predviđa i sankcije za poslodavce koji radnicima neopravdano smanjuju osnovnu plaću pozivajući se na radni učinak ili im uskraćuju bonuse zbog opravdanog odsustva.

Veća zaštita od otkaza i prisilnih sporazuma

Studentska lista predlaže dodatne mehanizme zaštite zaposlenih prilikom prestanka radnog odnosa. Radnicima bi u disciplinskim postupcima bilo garantirano pravo na obranu i sindikalno zastupanje.

Posebno bi se regulirali slučajevi u kojima poslodavci prisiljavaju zaposlene da potpišu sporazumni raskid ugovora. Takvi sporazumi bili bi pravno ništavni, a poslodavac bi morao dokazati da je radnik dobrovoljno pristao na raskid ukoliko postoje osnovane tvrdnje o prisili.

Predložena je i zabrana zapošljavanja drugog radnika na istim poslovima tijekom šest mjeseci nakon proglašenja tehnološkog viška, osim u zakonom predviđenim slučajevima. Ako se ponovo pojavi potreba za tim radnim mjestom, prednost pri zapošljavanju imao bi radnik koji je prethodno proglašen tehnološkim viškom.

Premještaj zaposlenog na drugo radno mjesto bio bi moguć na udaljenosti do 20 kilometara, pod uvjetom da za to postoje opravdani razlozi i da vrijeme putovanja ostane približno jednako.

Nova prava za roditelje: Tri mjeseca odsustva za očeve

Veliki dio programa posvećen je zaštiti roditelja i obitelji.

Studentska lista predlaže da pravo na porodiljno odsustvo imaju sve žene koje su radile prije trudnoće, bez obzira na vrstu ugovora na osnovu kojeg su bile angažirane. Nakon šest mjeseci zdravstvenog osiguranja bila bi garantirana naknada od najmanje dvije trećine prethodnih primanja, ali ne manja od minimalne plaće.

Nakon 12 mjeseci osiguranja zaposlene bi ostvarivale pravo na punu naknadu.

Za očeve se predlaže tromjesečno odsustvo nakon rođenja djeteta, kao i dio roditeljskog odsustva tijekom prve godine djetetovog života koji se ne bi mogao prenijeti na drugog roditelja.

Program uključuje i povećanje dječijeg dodatka, proširenje broja korisnika te ukidanje ograničenja broja djece za koju obitelji mogu primati ovu vrstu pomoći. Predviđeni su i besplatan školski pribor, obroci i prijevoz.

Socijalna pomoć iznad granice siromaštva

Studentska lista predlaže povećanje novčane socijalne pomoći tako da osnovni iznos bude najmanje 10 posto iznad granice apsolutnog siromaštva.

Prema podacima navedenim u programu, ta granica iznosi približno 17.000 dinara po članu domaćinstva. Za svakog odraslog člana i srednjoškolca priznavala bi se puna osnovica, a za svako drugo dijete najmanje polovina tog iznosa.

Socijalne mirovine za starije od 65 godina

Promjene bi obuhvatile i mirovinski sustav. Studentska lista predlaže usklađivanje mirovina dva puta godišnje, kako bi se njihova vrijednost brže prilagođavala rastu cijena i plaća.

Za korisnike najnižih mirovina predviđeno je dodatno povećanje od pet posto iznad redovitog usklađivanja.

Šta bi ove promjene značile za građane Srbije?

Program Studentske liste obuhvata gotovo sve ključne oblasti radnih i socijalnih prava, od organizacije radnog vremena i sigurnosti zaposlenja do plaća, mirovina, roditeljskog odsustva i socijalne pomoći.

Sve ove mjere za sada predstavljaju programske prijedloge Studentske liste, a ne zakonska rješenja koja su već stupila na snagu. Njihova eventualna primjena zahtijevala bi izmjene odgovarajućih propisa i uspostavljanje mehanizama za njihovo provođenje.