play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Drukčiji radio

Međunarodni dan starijih osoba: Živimo dulje, ali jesmo li zdraviji?

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. listopada, s ciljem podizanja svijesti o prilikama i izazovima koje donosi starenje stanovništva te značaju stvaranja uvjeta za zdravo, dostojanstveno i aktivno starenje.

Tema Međunarodnog dana osoba treće životne dobi 2026. godine je “Doba dugovječnosti: preispitivanje sustava za dulji život” .

Ovogodišnja tema skreće pažnju na jednu od najznačajnijih demografskih promjena suvremenog društva, a to je da ljudi žive dulje nego ikada ranije. Produženje životnog vijeka predstavlja veliko dostignuće, ali istovremeno zahtijeva prilagođavanje zdravstvenih i socijalnih sustava, zajednica i javnih politika potrebama stanovništva koje stari.

Dulji život treba biti i zdraviji život

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO), do 2030. godine svaka šesta osoba u svijetu imat će 60 ili više godina, dok bi do 2050. godine broj osoba ove životne dobi mogao dostići 2,1 milijardu.

Dodatne godine života, međutim, ne znače nužno i dodatne godine provedene u dobrom zdravlju. Zbog toga je suvremeni pristup usmjeren na zdravo starenje – razvoj i očuvanje funkcionalnih sposobnosti koje omogućavaju dobrobit u starijoj životnoj dobi.

Uravnotežena prehrana, redovita fizička aktivnost, izbjegavanje upotrebe duhana i štetne upotrebe alkohola, prevencija i kontrola kroničnih nezaraznih bolesti te očuvanje mentalnog zdravlja i socijalnih kontakata mogu doprinijeti zdravlju i kvalitetu života u starijoj dobi.

Zdravo starenje zahtijeva podršku sustava i zajednice

Sve veći broj starijih osoba zahtijeva zdravstvene i socijalne sustave prilagođene njihovim potrebama. Dostupna primarna zdravstvena zaštita, prevencija i kontrola kroničnih bolesti, rehabilitacija te povezanost zdravstvene i socijalne zaštite važni su za očuvanje zdravlja, samostalnosti i kvalitete života.

Međutim, zdravo starenje ne stvara se samo u zdravstvenim ustanovama. Sigurno i pristupačno okruženje, socijalna uključenost, mogućnosti za fizičku aktivnost, druženje i sudjelovanje u životu zajednice također imaju važnu ulogu.

U tom kontekstu značajne su i aktivnosti centara za zdravo starenje, koji starijim osobama pružaju prostor za druženje, različite aktivnosti, edukaciju i aktivno sudjelovanje u zajednici. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je u prethodnom razdoblju realizirao zdravstveno-promotivne i edukacijske aktivnosti u centrima za zdravo starenje, približavajući starijim osobama informacije i sadržaje značajne za očuvanje zdravlja.

Starije osobe kao aktivni članovi društva

Starenje ne treba poistovjećivati s bolešću, nemoći ili ovisnošću. Starije osobe predstavljaju veoma raznoliku grupu i svojim znanjem, iskustvom, radom, brigom za druge i društvenim angažmanom nastavljaju značajno doprinositi obiteljima i zajednicama.

Borba protiv dobne diskriminacije i stereotipa o starosti zato je važan dio stvaranja društva prilagođenog dugovječnosti. Starijim osobama potrebno je omogućiti da održavaju društvene veze, sudjeluju u donošenju odluka koje utiču na njihov život i ostanu aktivni i ravnopravni članovi zajednice.

Međunarodni dan osoba treće životne dobi 2026. obilježava se u okviru UN-ovog Desetljeća zdravog starenja 2021–2030, koje poziva na zajedničko djelovanje kako bi se unaprijedili životi starijih osoba, njihovih obitelji i zajednica.

Cilj nije samo dodati godine životu, nego omogućiti da dodatne godine budu godine zdravlja, dostojanstva, sigurnosti i aktivnog sudjelovanja u društvu.