Bosna i Hercegovina i više od tri desetljeća nakon završetka rata ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine, dok se broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje gotovo prepolovio u odnosu na razdoblje prije pandemije koronavirusa.
Novi zakon o protuminskom djelovanju, koji je još u proceduri usuglašavanja, trebao bi prvi put sustavno povezati stabilno domaće financiranje razminiranja s uređenjem radnog, socijalnog i mirovinskog statusa ljudi koji obavljaju jedan od najrizičnijih poslova u zemlji.
Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine pod minama je bilo oko 774 kvadratna kilometra. Do sada je očišćeno oko 18 kvadratnih kilometara, pa je trenutna procjena oko 756 kvadratnih kilometara, uz napomenu da se taj podatak svakodnevno mijenja.
Novi plan za razdoblje 2027–2032. predviđa vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu. Međutim, BHMAC procjenjuje da bi, uz stabilno financiranje koje bi omogućio novi zakon, godišnji kapacitet mogao porasti na 75 do 80 kvadratnih kilometara.
Sadašnje deminerske organizacije mogu realizirati oko 50 do 55 kvadratnih kilometara godišnje, a za značajnije povećanje kapaciteta trebalo bi najmanje godinu do dvije, kako bi se angažirali dodatni demineri i nabavila potrebna oprema.
U najpovoljnijem scenariju, uz usvajanje novog zakona, BHMAC procjenjuje da bi BiH mogla završiti proces do kraja 2036. godine. Ako zakon ne bude donesen, a donatorska sredstva nastave nestajati, završetak procesa mogao bi se pomjeriti približno do 2045. godine.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH upozoravaju, međutim, da se novi rokovi ne mogu postavljati bez realne računice.
„Iza procjene moraju stajati realni financijski, ljudski i operativni kapaciteti. Upravo je to jedan od problema koji smo imali prethodnih godina“, naveli su iz Ministarstva za Fenu, podsjećajući da su godišnji planovi razminiranja ranije uglavnom ostvarivani u rasponu od svega 20 do 30 posto.
Novi zakon predviđa obavezno domaće financiranje
Jedna od ključnih promjena predviđenih zakonskim nacrtom jeste obaveza da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih proračunskih sredstava za protuminsko djelovanje.
Iz Ministarstva civilnih poslova naglašavaju da važnost te odredbe nije samo u samom iznosu.
„Suština predložene izmjene nije samo u iznosu koji bi se izdvajao, nego u uspostavljanju obaveznog i predvidivog sistema finansiranja koji bi omogućio učinkovitije planiranje i ubrzanje procesa razminiranja“, navode iz Ministarstva.
Prema njihovim procjenama na osnovu proračuna za 2026. godinu, zakonski minimum od 0,2 posto osigurao bi oko 60 posto sredstava potrebnih za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara, za koji je potrebno približno 61 milijun KM.
Preostali dio i dalje bi morao biti osiguran iz drugih domaćih izvora i međunarodne pomoći.
Ministarstvo financija i trezora BiH izračunalo je da bi samo 0,2 posto proračuna institucija BiH za 2026. godinu iznosilo 3,161 milijun KM. U tom ministarstvu trenutačno se priprema mišljenje o Nacrtu zakona, dok bi način planiranja i raspoređivanja sredstava nakon eventualnog donošenja zakona bio preciziran podzakonskim aktima.
Državni nivo već je počeo povećavati vlastito sudjelovanje. Vijeće ministara je za razdoblje 2025–2027. godina odobrilo višegodišnji projekat sufinanciranja troškova deminiranja vrijedan dva milijuna KM, po 650.000 KM u prve dvije godine i 700.000 KM u 2027.
„Naš cilj mora biti da se odnos postupno mijenja, od dominantne ovisnosti o donatorima prema održivom domaćem financiranju uz međunarodno partnerstvo“, poručuju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Međunarodna donatorska pomoć se smanjuje
Veće domaće financiranje postaje posebno važno jer se međunarodna podrška smanjuje.
Iz UNDP-a BiH za Fenu je potvrđeno da je posljednjih godina došlo do značajnog pada međunarodne donatorske pomoći, što potvrđuje i povlačenje organizacija koje su godinama sudjelovale u protuminskim aktivnostima, uključujući Norwegian People’s Aid i Mines Advisory Group.
„S obzirom na aktualna globalna kretanja i sve veći broj kriznih područja kojima je potrebna međunarodna pomoć, pritisak na raspoloživa donatorska sredstva vjerovatno će ostati snažan. Zbog toga je sve važnije povećati domaće sudjelovanje u financiranju procesa deminiranja i uspostaviti održivo i sustavno rješenje“, navode iz UNDP-a.
BiH trenutačno koristi sredstva iz IPA III fondova i sredstva Svjetske banke za razminiranje desne obale Save, ali iz BHMAC-a upozoravaju da se po završetku tih projekata više ne očekuju direktni grantovi Europske unije i Svjetske banke u dosadašnjem obimu.
UNDP ocjenjuje da bi zakonski minimum od 0,2 posto predstavljao značajan zaokret.
Broj deminera gotovo prepolovljen
U BiH danas ima oko 1.100 pripadnika deminerskog osoblja, dok ih je prije pandemije koronavirusa bilo više od 2.000. Istovremeno, postojeći kadar ubrzano stari.
Federalna uprava civilne zaštite u Sektoru za organizaciju deminiranja i uništavanje eksplozivnih sredstava ima ukupno 124 zaposlenika. U devet deminerskih timova angažirano je 59 deminera, osam vođa timova i devet medicinara, a tu su i timovi za mehaničku pripremu zemljišta, vodiči pasa i timovi za uklanjanje eksplozivnih sredstava.
Šef Odsjeka za deminiranje FUCZ-a Muamer Husilović navodi da značajan broj zaposlenika te poslove obavlja duže od 20 godina i da će u narednom periodu ispuniti uvjete za penzionisanje.
„Prilikom prijema deminera u FUCZ primjetno je smanjenje interesa i broja prijava“, naveo je Husilović za Fenu.
U Republičkoj upravi civilne zaštite Republike Srpske u sektoru deminiranja trenutno radi 70 pripadnika, a većinu čine iskusni kadrovi stariji od 40 godina.
„To jasno ukazuje na prirodnu smjenu generacija i potvrđuje da je privlačenje mladih ljudi u ovu visokorizičnu profesiju realan izazov za budućnost“, naveli su iz Republičke uprave.
Smatraju da bi bolji položaj ljudi koji rade taj posao mogao pomoći da se trend promijeni.
BHMAC upozorava da deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH trenutno nedostaje oko 60 ljudi, što odgovara kapacitetu osam do deset timova, a sličan problem postoji i u entitetskim civilnim zaštitama.
UNDP naglašava da se proces deminiranja zato ne može posmatrati samo kroz novac i kvadratne kilometre.
Izvor: Federalna.ba
