Zarazna opasnost od bruceloze, koja je proteklih mjeseci uglavnom bila lokalizirana na području Kantona Središnja Bosna (KSB), proširila se i na područje Kantona 10. Najnoviji epidemiološki i veterinarski podaci potvrđuju znatno veći broj zaraženih životinja u odnosu na prošlu godinu, a registrirani su i prvi slučajevi obolijevanja među stanovništvom.
S obzirom na to da je riječ o opasnoj zoonozi — bolesti koja se sa životinja prenosi na čovjeka — bruceloza na području Bosne i Hercegovine nikada nije potpuno iskorijenjena. Međutim, za razliku od prethodnog perioda kada je situacija bila mirnija, ove godine bolest je prešla i na ljude, prenosi Federalna TV.
Prema riječima dr. Diane Mamić, direktorice Zavoda za javno zdravstvo, do sada su evidentirane tri oboljele osobe — dvije s područja Drvara i jedna iz Livna.
S druge strane, veterinarske službe zabilježile su drastičan skok zaraženih grla na terenu.
“Do sada imamo ukupno 72 pozitivna reaktora, od čega su 32 goveda i 40 ovaca. Sve zaražene životinje su blagovremeno i neškodljivo uklonjene. Usporedbe radi, tijekom 2025. godine imali smo znatno povoljniju situaciju sa svega sedam pozitivnih grla”, pojasnila je dr. vet. med. Dubravka Puđa.
Žarišta u četiri općine: Nomadska ispaša i neregistrirani uzgajivači
Glavna žarišta infekcije trenutno se nalaze na području Glamoča, Kupresa, Drvara i Tomislavgrada. Kao jedan od primarnih razloga za širenje zaraze nadležni ističu nomadsko stočarstvo i nekontrolirana kretanja stada.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove K10, Dubravko Kovačević, naglašava da je nomadska ispaša u proteklom razdoblju znatno smanjena, ali da i dalje predstavlja ozbiljan rizik, posebno na prostranim područjima Glamoča i Kupresa gdje dolaze stočari iz KSB i Zeničko-dobojskog kantona, pa i iz susjednog entiteta Republika Srpska.
Pored nomadske ispaše, veliku prepreku u suzbijanju zaraze čini i nemar vlasnika malih obiteljskih gazdinstava koji stoku drže isključivo za vlastite potrebe.
Najveći rizik za građane — sirovo mlijeko i sir
Stručnjaci podsjećaju da se ljudi najčešće zaražavaju direktnim kontaktom sa oboljelim životinjama, ali da najveća opasnost za širu javnost leži u ishrani.
Najveći rizik predstavlja konzumacija nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda od sirovog mlijeka, poput domaćeg mladog sira i kajmaka kupljenih iz neprovjerenih izvora.
