Američki predsjednik Donald Trump potpisao je opsežan sporazum u 14 točaka s Iranom, koji je opisao kao „veliku pobjedu“ za Sjedinjene Američke Države. Međutim, sadržaj dogovora pokazuje da je Washington zauzvrat pristao na niz političkih i ekonomskih ustupaka Teheranu kako bi osigurao ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i spriječio ono što je Trump nazvao mogućom „svjetskom depresijom“, piše danas The Guardian.
Sporazum, koji predstavlja osnovu za 60-dnevno primirje i početak sveobuhvatnijih pregovora o nuklearnom programu i trajnom miru, već izaziva burne reakcije. Dok ga administracija u Washingtonu predstavlja kao diplomatski uspjeh koji smanjuje opasnost od nuklearnog sukoba, kritičari upozoravaju da Iran dobija ogromne financijske koristi bez značajnijih ustupaka u ključnim sigurnosnim pitanjima.
Posebnu pažnju privukle su Trumpove izjave u kojima je, samo nekoliko dana nakon prijetnji novim vojnim udarima na Iran, zauzeo znatno pomirljiviji ton.
Američki predsjednik sugerirao je da Iran ima pravo na obogaćivanje uranija za civilne svrhe, poručio da Washington neće inzistirati na gašenju iranskog programa balističkih projektila te priznao da će SAD vjerojatno morati vratiti dio zamrznute iranske imovine vrijedne više milijardi dolara.
Takve izjave predstavljaju značajan zaokret u odnosu na dosadašnju politiku njegove administracije i vjerojatno će izazvati nezadovoljstvo među republikanskim tvrdolinijašima, kao i u Izraelu, gdje se već duže vrijeme protive bilo kakvim ustupcima Teheranu.
Sporazum potpisan u Teheranu, formalizacija slijedi u Ženevi
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian potpisao je sporazum u srijedu u Teheranu, dok se očekuje da će američki potpredsjednik JD Vance dokument formalno potpisati tijekom ceremonije u Ženevi u petak.
S druge strane, iranski pregovarački tim ne krije zadovoljstvo postignutim ishodom. Glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf ocijenio je sporazum kao „dokaz američkog neuspjeha“.
– Ljudi će vidjeti sadržaj sporazuma i sami donijeti sud – poručio je Ghalibaf.
Trump, međutim, tvrdi da je upravo njegova administracija bila najodlučnija prema Iranu u povijesti SAD-a.
– Nijedan američki predsjednik nije bio tvrđi prema Iranu od mene. Ali nema ničega pametnijeg od tržišta, a tržišta vole ovaj sporazum – izjavio je Trump.
Ključni razlog za postizanje sporazuma bilo je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih pomorskih prolaza za svjetsku trgovinu energentima.
Trump je upozorio da bi nastavak sukoba mogao imati katastrofalne posljedice po globalnu ekonomiju.
– Alternativa ovom sporazumu bila bi svjetska depresija. Da nije postignut dogovor, Hormuški moreuz nikada ne bi bio otvoren. Nitko ne želi slati brodove vrijedne milijarde dolara kroz područje iznad kojeg lete rakete i gdje se nalaze mine – rekao je američki predsjednik.
Prema sporazumu, plovidba kroz tjesnac bit će omogućena bez dodatnih naknada tijekom narednih 60 dana. Međutim, iranski dužnosnici već su najavili da se situacija nakon tog razdoblja neće vratiti na stanje prije rata.
Ghalibaf je izjavio da Iran smatra kako ima suvereno pravo upravljati prolazom te da će nakon isteka privremenog sporazuma naplaćivati određene naknade brodovima koji koriste tjesnac.
– Hormuški tjesnac neće se vratiti na prijeratno stanje. Iran ima pravo na svoj suverenitet i, naravno, naplaćivat će usluge koje pruža – rekao je.
Milijarde dolara za Iran
Jedan od najkontroverznijih dijelova sporazuma odnosi se na financijske benefite koje bi Iran mogao dobiti. Dogovor predviđa trenutačno ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka, izdavanje dozvola za izvoz iranske nafte, potencijalno ukidanje međunarodnih sankcija te odmrzavanje milijardi dolara iranske imovine koja je godinama bila blokirana.
Osim toga, planirana je uspostava fonda za obnovu Irana vrijednog čak 300 milijardi dolara.
Trump insistira da američki porezni obveznici neće financirati taj fond. Prema njegovim riječima, najveći dio novca trebale bi osigurati zaljevske države, a sredstva bi bila vezana za ponašanje Irana i poštivanje sporazuma.
