Početak upisa na fakultete za tisuće mladih u Bosni i Hercegovini znači i početak jedne od najvažnijih odluka u životu. Ipak, pitanje nije samo što žele studirati, nego i koliko se njihovi izbori poklapaju sa stvarnim potrebama tržišta rada.
Profesorica Dženana Husremović sa Univerziteta u Sarajevu i Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, upozoravaju da između želja mladih i potreba poslodavaca često postoji ozbiljan raskorak.
“Uvijek će tradicionalno biti interesantna zanimanja kao što su medicina i tehničke nauke”, kaže Husremović, ali dodaje da se među mladima posljednjih godina pojavljuju i novi trendovi.
“Ono na što mladi posebno obraćaju pažnju jesu trendovi koji postoje u Europi, poput brige o zdravlju. Studijski programi koji su okrenuti prema brizi o zdravlju bili su dosta interesantni. Također, veoma su traženi IT sektor i tehnologije koje se naslanjaju na njega”, navela je.
Posebno je izdvojila i rast interesa za oblast sigurnosti.
“Vrlo interesantni našim studentima bili su studijski programi povezani sa sigurnošću. Ako govorimo o nečemu što dolazi, to su programi koji se bave sigurnošću informacija, sigurnošću IT sistema i generalno sigurnošću ljudi”, kazala je Husremović.
Pravnici i ekonomisti – najbrže do posla, ali i najbrojniji na birou
S druge strane, podaci tržišta rada pokazuju zanimljiv paradoks.
“Već dugi niz godina imamo situaciju da se najbrže zapošljavaju diplomirani pravnici i ekonomisti. Istovremeno, upravo su te dvije grupe najbrojnije na evidencijama nezaposlenih osoba”, upozorio je Pupić.
Razlog vidi u hiperprodukciji kadra.
“Naše tržište rada ne može apsorbirati svu tu radnu snagu. Pored državnih univerziteta, imamo i veliki broj privatnih visokoškolskih ustanova, što dodatno utiče na ukupnu sliku“, rekao je.
Prema njegovim riječima, među najbrojnijim nezaposlenim visokoobrazovanim kadrom nalaze se i politolozi, novinari, sociolozi, socijalni radnici, profesori razredne nastave i profesori engleskog jezika.
IT sektor ne čeka ni jedan dan
Za razliku od toga, pojedina zanimanja gotovo da nemaju problem sa zapošljavanjem.
“Ono što je stvarno najtraženije jeste sve vezano za IT sektor. To su zanimanja gdje se na zaposlenje ne čeka gotovo ni jedan dan. Već tokom školovanja studenti dobijaju stipendije i prve radne ponude”, rekao je Pupić.
Osim IT stručnjaka, veoma su traženi inženjeri elektrotehnike, građevinski inženjeri, farmaceuti, kao i doktori medicine i specijalisti. Ipak, i u medicini postoji paradoks.
“Imamo veliki broj nezaposlenih doktora u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru, a istovremeno manje sredine već decenijama vape za doktorima. Naši ljudi nisu spremni da prihvate posao u manjim sredinama i zbog toga raste broj radnih dozvola za strane ljekare”“”, istakao je.
Tržište traži srednju školu
Možda i najzanimljiviji podatak odnosi se na zanimanja koja poslodavci danas najviše traže.
“Među deset najtraženijih zanimanja prema potrebama poslodavaca svih deset zanimanja su sa srednjom školom”, naglasio je Pupić.
Među njima su varioci, vozači teretnih vozila, konobari, prodavači, radnici u call centrima, frizeri i pomoćni radnici u skladištima.
“Gotovo svaka druga zaposlena osoba u BiH ima srednju stručnu spremu. To su osobe koje se najbrže zapošljavaju i koje su trenutno najtraženije zbog strukture naše ekonomije”, rekao je.
Roditelji i dalje biraju umjesto djece
Sagovornici su upozorili i na problem profesionalnog usmjeravanja mladih.
Pupić navodi da roditelji i dalje imaju presudan uticaj na izbor škole i fakulteta.
“Radili smo istraživanje koje je pokazalo da roditelji dominantno biraju srednju školu za gotovo 80 posto učenika, a fakultet za više od 50 posto mladih. To nije nešto čime bismo se trebali hvaliti”, rekao je.
Husremović smatra da roditelji trebaju biti partneri, a ne donositi odluke umjesto djece. Posebno je upozorila na nedostatak karijernog savjetovanja.
“PISA istraživanje pokazalo je da je manje od sedam posto djece imalo bilo kakav karijerni savjet prilikom upisa u srednju školu. To govori da moramo mnogo ozbiljnije ulagati u karijerno savjetovanje”, kazala je.
Na kraju je mladima poslala poruku da odluku o fakultetu ne posmatraju kao konačnu.
“Karijera nije od sada pa do penzije na jednom mjestu. Mladi ljudi imaju prostora i vremena da donesu za sebe najbolje odluke, a fakultet je samo jedan događaj u cjeloživotnom razvoju karijere”, zaključila je Husremović.
Izvor: N1
