Nokia, nekada neprikosnoveni vladar tržišta mobilnih telefona, prema svemu sudeći prestat će s proizvodnjom pametnih telefona nakon 2026. godine.
Kompanija HMD Global, koja od 2017. godine pravi Nokijine uređaje pod licencom, uskoro gubi ekskluzivna prava, a sam koncern Nokia očigledno ne planira da dalje daje licencu za proizvodnju telefona pod svojim imenom. Ovu vijest, koja označava konačan kraj povratka kultnog imena, prvi je prenio njemački tehnološki portal Heise.de, a potvrdili su je i drugi mediji, uključujući njemački Bild.
Tijekom devedesetih i ranih dvijetisućitih, Nokia je bila sinonim za mobilnu komunikaciju. Modeli poput neuništive Nokije 3310 ili naprednog poslovnog uređaja poznatog kao “Communicator”, učinili su ovu finsku kompaniju apsolutnim svjetskim liderom.
U svojim najboljim vremenima, Nokia je držala više od 40 posto svjetskog tržišta mobilnih telefona. Međutim, dolaskom iPhona i prodorom pametnih telefona s Android operativnim sustavom, Nokia je brzo izgubila korak. Nije uspjela da se na vrijeme prilagodi eri ekrana osjetljivih na dodir i ekosustava aplikacija, što je dovelo do drastičnog pada prodaje i tržišnog udjela.
Nokijin brend je prvi put nestao s tržišta već 2014. godine. Nakon što je Microsoft preuzeo njihovu mobilnu diviziju, popularni modeli su preimenovani u „Microsoft Lumia“, čime je – makar privremeno – završeno jedno poglavlje u povijesti Nokijinih telefona.
Nadu je ponovo probudio povratak 2017. godine, kada je firma HMD Global – koju su osnovali bivši Nokijini radnici – počela da proizvodi nove uređaje. Iako su predstavili niz solidnih Android telefona koji su igrali na kartu nostalgije i poznatog kvaliteta izrade, nisu uspjeli da ostvare značajan uspjeh na prezasićenom tržištu na kojem dominiraju Samsung, Apple i kineski proizvođači.
Ni matičnoj Nokiji, koja se danas bavi mrežnom opremom, ne ide mnogo bolje. Nakon razočaravajuće prve polovine godine, novi direktor najavio je stabilizaciju porudžbina do kraja godine. Ipak, kompanija ima velike probleme zbog slabljenja dolara.
I kompanije ističu da svaka promjena tečaja od samo jednog centa utiče na poslovni rezultat s gubitkom od 10 do 15 milijuna eura. U drugom kvartalu, operativna dobit koncerna pala je čak 81 posto, na svega 81 milijun eura. Iako je prihod blago porastao za dva posto – na 4,55 milijardi eura – to je i dalje ispod očekivanja analitičara, prenosi Telegraf.
