U nedavnoj globalnoj analizi, Japan je okrunjen kao zemlja s najvišim prosječnim kvocijentom inteligencije (IQ), s rezultatom od 106,48.
Istraživanje koje je proveo američki think-tank Wisevoter procijenilo je inteligenciju nacija na temelju više faktora, uključujući obrazovanje i inovacije.Studija pruža uvid u to kako kvaliteta obrazovanja i ljudski razvoj pridonose nacionalnoj inteligenciji. Štoviše, ekonomski i tehnološki aspekti igrali su ključnu ulogu u postizanju takvog rezultata, piše portal Krstarica.
U istraživanju su korišteni podaci iz knjige “Inteligencija nacija” iz 2019. godine koja, unatoč kritikama, predstavlja robusnu metodologiju za izračunavanje prosječnog IQ-a u 113 zemalja. Analiza je rezultate obrazovnih testova pretvorila u procjene inteligencije.
Ova istočnoazijska zemlja, globalno prepoznata po snažnoj ekonomiji i predanosti inovacijama, ima vodeće kompanije u automobilskoj, elektroničkoj i farmaceutskoj industriji koje čine okosnicu njezinog napretka. Napredna urbanizacija i poboljšanja u zdravstvu i održivosti dodatno odražavaju napore zemlje u podizanju kvalitete života japanskog stanovništva.
Japanski obrazovni sustav smatra se modelom izvrsnosti, s kontinuiranim ulaganjem u kvalitetu i inovacije. Od najranije dobi učenici su izloženi okruženju koje potiče digitalnu pismenost i kritičko razmišljanje.
Prema istraživanju, iako Japan prednjači, ističu se i Finska s prosječnim IQ-om od 101,2 i Njemačka sa 100,74. S druge strane, Brazil je zauzeo 93. mjesto s prosjekom od 83,38, što ukazuje na izazove u njegovom obrazovnom sustavu.
Deset najinteligentnijih zemalja na svijetu:
- Japan – 106,48
- Tajvan – 106,47
- Singapur – 105,89
- Hong Kong – 105,37
- Kina – 104,10
- Južna Koreja – 102,35
- Bjelorusija – 101,60
- Finska – 101,20
- Lihtenštajn – 101,07
- Njemačka – 100,74
Zaključno, istraživanje ističe kompleksnost mjerenja nacionalne inteligencije i naglašava da je IQ samo jedan od brojnih faktora koje treba uzeti u obzir. Iako se neke zemlje poput Nepala i Liberije suočavaju s većim izazovima, ne smije se zanemariti utjecaj znanstvenih inovacija i akademskih postignuća.
