Popodnevno spavanje za neke je luksuz, za druge navika, a mnogi ga i dalje doživljavaju kao lijenost. No šta kaže znanost? Stručnjaci sve češće ističu da kratki dnevni odmor može biti pravi eliksir za zdravlje – ali i potencijalna opasnost, ako pređe granicu.
Prema podacima američke Nacionalne fondacije za san, najzdravije je spavati između 10 i 30 minuta u ranim popodnevnim satima, idealno između 13 i 15h. To je poznata “power nap” metoda – dovoljno kratka da ne uđemo u duboke faze sna, ali dovoljno duga da poboljša koncentraciju, pamćenje i raspoloženje.
“Kratko spavanje u trajanju do 20 minuta može značajno smanjiti stres, poboljšati fokus i smanjiti rizik od srčanih bolesti,” kaže dr. Kristina Rajić, neurolog iz Sarajeva.
Ovakav san preporučuje se posebno:
- Osobama koje rade smjene
- Vozačima (za bolju budnost)
- Studentima tijekom ispitnih rokova
- Starijim osobama za mentalni oporavak
Ako spavanje traje duže od 30 minuta, tijelo prelazi u dublje faze sna. Nakon buđenja dolazi do tzv. inercije spavanja – osjećaj dezorijentacije, umora i razdražljivosti.
Dugotrajno dnevno spavanje (duže od 1h dnevno) povezano je s:
- Povišenim rizikom od dijabetesa tipa 2
- Povećanom šansom za depresiju
- Poremećajem noćnog sna (nesanica ili isprekidani san)
- Većom smrtnošću kod starijih osoba, prema istraživanjima iz Japana
“Dug san preko dana može biti simptom, a ne uzrok – upozorava na zdravstvene probleme poput apneje, depresije ili poremećaja štitnjače”, dodaje dr. Rajić.
Tko ne bi trebao spavati popodne?
- Osobe s kroničnom nesanicom
- Oni koji imaju problema s noćnim buđenjem
- Ljudi koji se bude još umorniji nakon popodnevnog sna – to može biti znak dubljeg problema
Popodnevno spavanje nije znak lijenosti, već – ako se pravilno prakticira – može biti moćan alat za regeneraciju tijela i uma. Ključ je u trajanju i tajmingu: 15 do 25 minuta u ranom popodnevu mogu vam promijeniti dan. Više od toga – može poremetiti cijeli noćni ritam.
