Badnji dan ili Badnjica je dan prije Božićne mise polnoćke. Za Božić se katolici pripremaju četiri tjedna, a neposredni dan pripreme i iščekivanja Božića je dan prije i naziva se Badnji dan ili Badnjica.
Badnji dan je označen sa sva tri dijela dana: jutrom, danom i večeri. Tradicionalno, ujutro kada ustanu ukućani se pozdravljaju riječima: „Na dobro vam došlo Badnje jutro“, odgovor je: „I s tobom Bog dao zajedno“.
Naime, na Badnjak nema objeda, jer se posti do večeri, a jede se samo navečer, ali i tada samo nemrsnu hranu. Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića osobit. Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim nazdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom i gospodarskom dobru članova obitelji.
U nekim krajevima se u kući peku dva različito ukrašena kruha; jedan za Badnjak, a drugi za Božić. U drugim krajevima se peče samo jedan kruh koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o pojedinim krajevima naziva se: česnica, litanja, božić, krsnica, križica i dr. što je veći tim bolje, jer je to znak obilja u idućoj godini.
Neki od običaja koji se vežu za Badnjak jesu tradicionalna obiteljska večera i ukrašavanje bora, kao i postavljanje jaslica, u sjećanje na događaj koji se proslavlja – rođenje Isusa.
Muška čeljad treba na Badnjak temeljito srediti i obilno nahraniti blago, jer i ono treba osjetiti radost božićnih blagdana.
Na današnji dan slavi se sveta misa polnoćka, jedna od najsvečanijih misa u godini i jedina koja se slavi u pola noći. Na polnoćki se prvi puta pjevaju tradicionalne božićne pjesme, koje su sastavni dio bogoslužja. Nakon polnoćke, okupljeni vjernici jedni drugima čestitaju “Sretan Božić” i vraćaju se svojim kućama.
