Brojni gradovi u BiH se guše u smogu, a Sarajevo prednjači u toj negativnih statistici. Građani se uglavnom ne pridržavaju preporuka nadležnih, a liječnici upozoravaju da nam zagađen zrak ne škodi, dok ne bude prekasno.
Brojni su uzroci tome, a jedan od njih jesu eksplozija gradnje bez uvažavanja mišljenja eksperata, čime se prirodno strujanje zraka uveliko poremetilo. Sarajevo je dan za danom na vrhu ljestvice najvećih gradova s najzagađenijim zrakom u svijetu. Vlada je objavila mjere upozorenja koje, među ostalim, preporučuju smanjenje boravka na otvorenom. No, građani uglavnom ne mare za preporuke i unatoč spoznaji o lošem utjecaju onečišćenja na zdravlje, ne smanjuju tjelesnu aktivnost na otvorenom.
“Ne smanjujem, radim sve kao i uvijek i kad nema smoga, ali znam da puno ljudi trenira vani i trči na kašalj, pa ima nekih simptoma”; “Ne znam kako bih to poštovao, smog je i u stanu i vani”, samo su neki od komentara građana.
A zašto upozorenja ne dopiru do građana, zašto se preporuke ne shvaćaju ozbiljno i zašto ih nema dovoljno, struka daje objašnjenje.
Edo Selimić, pulmolog:“Nadaš se da ti se ništa neće dogoditi, kao što svaki pušač misli da neće dobiti rak pluća. Tako mi sarajevski smogaši hodamo i nadamo se da nam se ništa neće dogoditi, to je jedno. Druga stvar, nema tu direktnog utjecaja da osjećaš da te nešto boli. Da te nešto boli, ne bi hodao po ovakvom vremenu.”
Organizam ima vlastite obrambene mehanizme, ali zbog dugotrajne izloženosti onečišćenom zraku oni slabe. To posebno utječe na zdravlje djece, čija pluća još nisu razvijena, a sve je veći broj oboljelih od respiratornih bolesti.
Edo Selimić, pulmolog:“Djeca imaju sklonost, genetsku osnovu, ne sva djeca naravno, to nasljeđujete od roditelja. Vi imate podlogu za neku bolest, ako nemate vanjski faktor koji će izazvati tu bolest, onda neće biti ni manifestacije te bolesti. Sva djeca koja imaju neke temelje, neće za dvije godine, nego za pet, deset godina izloženosti 4 mjeseca godišnje takvim vanjskim uvjetima života, naravno da će se očitovati.”
Ekološki aktivisti također se slažu da su preporuke i zabrane koje je izdala Vlada samo epizode, ali nipošto rješenje.
Anes Podić, Udruga Eko akcija:“Naša neorganiziranost je glavni problem i onda se to očituje kroz loše ložišta, loša goriva, nepostojanje bilo kakve primjene zakonskog okvira za industrijske zagađivače. Sarajevo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća na nesvakidašnji način vodilo bitku protiv zagađenog zraka. Za samo sedam godina postignuto je da se više od polovine gradskog stanovništva grije, umjesto na ugalj ili lož ulje, na prirodni plin koji je mnogo čistiji energent, to je recept za Sarajevo danas.“
