Europska komisija postavila je uvjete koje se moraju ispuniti kako bi BiH ostvarila pravo na 70 milijuna eura pomoći. Naime, BiH nije ispunila uvjete koje se odnose na “doprinos harmonizaciji politike viza”, kao što nije postignut ni dogovor oko Ustavnog suda, ali nije ukinut ni veto u odabranim intitucijama BiH.
Europska komisija konačno je javno obznanila što nedostaje u Reformskoj agendi Bosne i Hercegovine za novi plan rasta:
– Doprinos BiH harmonizaciji viznog režima;
– sporazum o Ustavnom sudu i
– tijelo za kontrolu državnih potpora (ukidanje veta entiteta).
Prema Gertu Janu Koopmanu, glavnom direktoru Uprave za susjedstvo DG NEAR, postignut je daljnji napredak. Ali nedovoljno.
“Postigli smo dobar napredak… postoji nacrt Agende koji je prilično napredovao. Ali još nismo tamo, i stvarno se nadam da ćemo – uz sve dobre napore – uspjeti finalizirati Reformsku agendu nakon izbora [ 6. listopada]”, rekao je na kraju svog svjedočenja pred Odborom za vanjsku politiku (AFET) Europskog parlamenta.
BiH je jedina država iz regije koja nije dostavila zadovoljavajući plan reformi. Opstrukcija je bilo sa više strana, a stranka SDA i njeni sateliti su se na sve naline trudili osporiti napredak ka reformama pto je kumovalo da ova izuzetn šansa propadne. Zbog toga je našoj zemlji uskraćeno prvih 70 milijuna eura, od ukupno nešto više od milijardu eura, koliko je raspodjelom planirano.
Europska komisija očekuje “prihvatljiva rješenja po tom pitanju”, rekao je Koopman, a citirao ga je Adnan Ćerimagić, viši analitičar European Stability Initiative (ESI), think-tanka iz Berlina koji vodi Gerald Knaus. No, ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana neće biti taoci bezličnosti bh. vlasti.
Srbija, Kosovo, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija davno su predale svoje reformske agende i mogle bi dobiti konačno zeleno svjetlo od zemalja članica EU-a na sastanku sutra, 2. listopada. Prvi krug isplata mogao bi doći do kraja ove godine.
Prema davno dogovorenim načelima, zemlja koja ne podnese plan reformi, on ne zadovoljava kriterije iz Bruxellesa, ili ne provede reforme koje je obećala, mogla bi ostati bez dijela ili cijelog novca. Preusmjerio bi na one koji provode obećane reforme.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan novi je fond koji sadrži 2 milijarde eura bespovratnih sredstava i 4 milijarde eura vrlo povoljnih kredita.
Preduvjet za njegovu potrošnju su reforme dogovorene između svake zemlje koja želi ući u EU, sa Zapadnog Balkana, i Europske komisije.
