Međunarodni dan jednakih plaća se svake godine obilježava 18. rujna. Naglašava potrebu za upornim djelovanjem kako bi se uklonio jaz u plaćama među spolovima diljem svijeta. Proglasila ga je Opća skupština UN-a rezolucijom iz 2019. godine.
Unatoč značajnim pomacima u svijetu rada, žene i dalje zarađuju manje od muškaraca za rad jednake vrijednosti u raznim industrijama, sektorima i regijama. Ta nejednakost održava i predstavlja simptom rodne nejednakosti, sprječavajući potpuno ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava žena i pravičan, održiv gospodarski rast.
Dok međunarodna zajednica pregovara o Paktu budućnosti i ponovno se obvezuje na ciljeve održivog razvoja (SDG) u rujnu 2024., jednaka plaća za rad jednake vrijednosti – kako je navedeno u cilju 8.5 SDG – daleko je od ostvarenja. Po sadašnjoj stopi, bit će potrebno 257 godina da se ukloni razlika u plaćama između spolova.
U svim regijama žene su manje plaćene od muškaraca, a razlika u plaćama između spolova procjenjuje se na oko 20% na globalnoj razini. Ravnopravnost spolova i osnaživanje žena i djevojčica i dalje su kočeni zbog upornosti povijesnih i strukturnih nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, siromaštva i nejednakosti te nedostataka u pristupu resursima i mogućnostima koji ograničavaju sposobnosti žena i djevojčica.
- Žene zarađuju 77 centi za svaki dolar koji muškarci zarade za rad jednake vrijednosti – s još većom razlikom u plaćama za žene s djecom.
- Veća je vjerojatnost da će žene biti nezaposlene nego muškarci diljem svijeta, uz velike regionalne razlike.
- Procjenjuje se da samo 28 posto zaposlenih žena diljem svijeta ima pravo na plaćeni rodiljni dopust.
- Globalno, gotovo 65 posto ljudi iznad dobi za umirovljenje bez redovite mirovine su žene.
- Žene obavljaju najmanje dva i pol puta više neplaćenih kućanskih poslova i poslova skrbi nego muškarci.
- U Sjedinjenim Državama crne žene zarađuju 63,7 centi, domorotke 59 centi, a Latinoamerikanke 57 centi za svaki dolar koji zarade bijelkinje.
- Rodni jaz u plaćama naročito je važan u sektoru zdravstva i skrbi, gdje žene čine većinu zaposlenih.
Ukorijenjene nejednakosti uzrokuju rodni jaz u plaćama. Žene, posebno migrantice, prezastupljene su u neformalnom sektoru, što dovodi do slabo plaćenih, nesigurnih uvjeta rada bez socijalnih naknada. Žene također obavljaju tri sata više dnevne brige nego muškarci, uključujući kućanske poslove i brigu o djeci i starijim osobama. Kazna za majčinstvo pogoršava nejednakost u plaćama, pri čemu se zaposlene majke suočavaju s nižim plaćama, posebice s povećanjem broja djece. Rodni stereotipi, diskriminatorne prakse zapošljavanja i odluke o napredovanju također pridonose nejednakostima u plaćama.
Napredak u smanjenju rodnog jaza u plaćama je nažalost spor. Iako je jednaka plaća za muškarce i žene deklarativno široko prihvaćena, njezina je primjena u praksi teška.
Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja svih žena i djevojčica jedan je od ciljeva održivog razvoja (SDG). Ciljevi održivog razvoja promiču dostojanstven rad i gospodarski rast traženjem punog i produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada za sve žene i muškarce, uključujući mlade i osobe s invaliditetom, te jednakom plaćom za rad jednake vrijednosti. Uključivanje rodne perspektive ključno je u provedbi Agende održivog razvoja do 2030. godine.
Postizanje jednakih plaća važan je segment u postizanju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Ujedinjeni narodi, uključujući UN Women i Međunarodnu organizaciju rada (ILO) pozivaju države članice i civilno društvo, ženske organizacije i organizacije utemeljene u zajednici i feminističke grupe, kao i poduzeća i organizacije radnika i poslodavaca, da promiču jednaku plaću za rad jednake vrijednosti i ekonomsko osnaživanje žena i djevojaka.
Međunarodnu koaliciju za jednaku plaću (EPIC) predvode ILO, UN Women i OECD. Cilj Koalicije je postizanje jednakih plaća za žene i muškarce posvuda. EPIC podržava vlade, poslodavce, radnike i njihove organizacije da postignu konkretan i koordiniran napredak prema ovom cilju.
