BiH se nalazi na sedmom mjestu popisa država svijeta s najvećim očekivanim padom populacije do 2050. godine. Popis zemalja objavila je globalna mreža “World of Statistics”, pozivajući se na podatke neovisne organizacije World Population Review (WPR) sa sjedištem u SAD-u, koja je posvećena upravo objavljivanju podataka o stanovništvu i demografiji u svijetu.
Prema ovim podacima, BiH će u iduća dva i pol desetljeća izgubiti dodatnih 18,2% stanovništva, prenosi Avaz. Nitko u BiH ne zna koliko stanovništva napušta ovu zemlju, dok istodobno trpimo posljedice negativnog prirodnog prirasta, koji je posljedica i povećane smrtnosti tijekom pandemije koronavirusa. Bugarska i Srbija suočavaju se s mnogo većim utjecajem negativnog prirodnog prirasta nego migracija, dok je u Hrvatskoj obrnut slučaj.
– Kod nas se to ne može znati jer ne znamo koliko stanovništva odlazi, ali sve projekcije ukazuju da će ovaj prostor izgubiti najviše stanovništva, da će ukupna depopulacija biti najveća upravo ovdje – Srbija, BiH, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska. Tome možemo dodati i otvaranje granica, viznu liberalizaciju i olakšavanje uvoza radne snage u visokorazvijene zemlje – Kazao je zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja iz Banje Luke Aleksandar Majić.
On upozorava da planiranje bilo kakvih mjera koje bi ublažile porazne statističke podatke nije moguće bez novog popisa stanovništva.
– Da politika želi riješiti ovaj problem, obavio bi se popis. Sve države okružja su u ovom popisnom krugu to uradile. Crna Gora je nešto dobila, ali je ukupna depopulacija u svim ostalim državama. Popisom stanovništva mogli bismo usporediti broj stanovnika s onim iz 2013. pa da onda vidimo gdje smo i kakve strategije provodimo – ističe Majić.
Dugoročnije procjene i scenariji koji možda izgledaju i nerealno predviđaju smjenu stanovništva na ovim prostorima, ali stručnjaci iz ove oblasti podsjećaju da u povijesti čovječanstva takve migracije nisu nepoznanica.
– Taj scenarij slijedi u svim državama zapadnog Balkana, ali to je dug proces. Za to su potrebna stoljeća. Mi nemamo prirodnu obnovu, imamo intenzivne migracije, ali i priljev stanovnika, prije svega, iz azijskih zemalja – kaže Majić, prenosi Avaz.
