20. kolovoza 1897. godine dogodilo je britanski liječnik Ronald Ross otkrio da ženke komaraca roda Anopheles prenose uzročnika malarije među ljudima.
Kako bi ovaj povijesni trenutak bio trajno zabilježen, utemeljen je Svjetski dan komaraca koji se u svijetu obilježava svake godine.
Komarci su prvi na ljestvici najsmrtonosnijih životinja na svijetu. U svijetu prenose brojne zarazne bolesti: malariju, dengue, žutu groznicu, chikungunyu, Zika virusnu infekciju, West Nile i Usutu virusnu infekciju te druge encefalitise i bolesti. Zbog bolesti koje prenose komarci u svijetu godišnje umre približno milijun ljudi, a zarazi ih se približno 700 milijuna – gotovo svaka deseta osoba na planeti.
Inače, ljude bodu isključivo i samo ženski komarci. S jednim ubodom može nahraniti preko 300 potomaka, a jaja polaže skoro svakih 10 dana. Prilikom uboda komarac nam isisa 0,01 mililitar krvi. Dok ženke bodu ljude, muški komarci u međuvremenu žive slatkim životom i objeduju biljni nektar ili sok.
Istina je da komarce više privlače neki ljudi od drugih. Primjerice, sjedite za stolom vas četvero, jednog će ‘ispikati’ najviše. Ovisi o metabolizmu, krvnoj grupi, šećeru u krvi, ali i o tome jeste li prije tog pili pivo kojeg obožavaju. Također, najviše pikaju trudnice i ljude koji nose crnu boju.
Tijekom posljednjih godina na području Europe iz godine u godinu sve je veći broj slučajeva bolesti koje prenose komarci. Najčešće bolesti su infekcija virusom Zapadnog Nila (West Nile, WN) i Usutu virusna infekcija (USUV). Uzročnike ovih bolesti prenosi domaći komarac Culex pipiens, vrsta koja nam najčešće noću ometa san.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC), tijekom 2024. godine do 14. kolovoza na području Europe zabilježen je 151 slučaj WN infekcije u ljudi. Virusi WN i USUV su podrijetlom tropski virusi s područja Afrike, no tijekom nekoliko proteklih desetljeća preneseni su na područje Europe gdje su sada stalno prisutni.
Osim navedenih bolesti, na području južne i jugoistočne Europe tijekom protekla dva desetljeća zabilježeni su deseci manjih i većih epidemija denge i chikungunya virusnih infekcija. Ove bolesti su bolesti tropskih i suptropskih područja i nisu autohtono prisutne na području Europe, no nakon dolaska putnika zaraženog denge ili chikungunya virusom, moguć je prijenos virusa sa zaražene osobe na lokalno stanovništvo, ako je na tom području prisutan komarac vektor virusa. Vrsta komarca kompetentna za prijenos ovih virusa na području Europe je Aedes albopictus, tigrasti komarac. Prema podacima ECDC, tijekom 2023. godine u Europi je zabilježen najveći broj autohtonih slučajeva dengue do sada tijekom jedne godine, ukupno 130 (Italija 82, Francuska 45 i Španjolska 3).
Važno je osvijestiti da sve veći broj putovanja na globalnoj razini donosi veći rizik unosa tropskih bolesti na naše područje. Klimatske promjene, globalizacija i urbanizacija ubrzavaju pojavu i širenje novih i/ili već udomaćenih invazivnih vrsta komaraca, čime se povećava rizik za pojavu bolesti koje one mogu prenositi.
Na visokim ljetnim temperaturama za potpuni razvojni ciklus komarca, od jaja do odrasle jedinke, potrebno je svega nekoliko dana (četiri do pet). Stoga se razvoj urbanih vrsta komaraca (najčešće su Ae. albopictus i Cx. pipiens) događa stalno i svuda oko nas, u većim i manjim nakupinama vode.
