Međunarodni dan mladih obilježava se svake godine 12. kolovoza, s ciljem da se skrene pozornost međunarodne zajednice na pitanja i probleme mladih.
Ideju za Međunarodni dan mladih predložili su 1991. mladi ljudi koji su se okupili u Beču na prvom zasjedanju Svjetskog foruma mladih Ujedinjenih naroda. Forum je preporučio da se proglasi Međunarodni dan mladih, u svrhu prikupljanja sredstava i promocije, kako bi se podržao Fond za mlade Ujedinjenih naroda u partnerstvu s organizacijama mladih.
Godine 1998. na prvoj sjednici Svjetske konferencije ministara odgovornih za mlade, kojoj je domaćin bila Vlada Portugala u suradnji s Ujedinjenim narodima, usvojena je rezolucija kojom se 12. kolovoz proglašava Međunarodnim danom mladih.
Tu je preporuku naknadno potvrdila pedeset i četvrta sjednica Opće skupštine, u svojoj rezoluciji “Politike i programi koji uključuju mlade” (17. decembra/prosinca 1999.).
Ne postoji univerzalno prihvaćena međunarodna definicija dobne skupine mladih. U statističke svrhe, Ujedinjeni narodi – ne dovodeći u pitanje bilo koje druge definicije koje su dale države članice – definiraju „mlade” kao one osobe u dobi između 15 i 24 godine. Sve statistike UN-a o mladima temelje se na ovoj definiciji.
Ova statistički orijentirana definicija mladih, podrazumijeva da se djecom smatraju one osobe mlađe od 14 godina. Međutim, vrijedi napomenuti da članak 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta definira ‘djecu’ kao osobe do 18. godine života. Tada se očekivalo da će Konvencija pružiti zaštitu i prava što široj dobnoj skupini, tim više što nije postojao sličan dokument o pravima mladih.
Operativna definicija i nijanse pojma ‘mladi’ razlikuju se od zemlje do zemlje, ovisno o relativnim sociokulturnim, institucionalnim, ekonomskim i političkim čimbenicima.
Danas postoji 1,2 milijarde mladih ljudi u dobi od 15 do 24 godine, što čini 16 % svjetske populacije. Predviđa se da će do 2030. godine – broj mladih porasti za 7 %, na gotovo 1,3 milijarde.
Kako mladi sve više zahtijevaju pravednije i progresivnije mogućnosti i rješenja u svojim društvima, potreba za rješavanjem izazova s kojima se mladi ljudi suočavaju (kao što su pristup obrazovanju, zdravstvu, zapošljavanju i ravnopravnosti spolova) postala je važnija nego ikad.
Program Ujedinjenih naroda za mlade vođen je Svjetskim programom djelovanja za mlade.
Program djelovanja pokriva petnaest prioritetnih područja za mlade i sadrži prijedloge za djelovanje u svakom od tih područja (dostupno na: https://www.un.org/esa/socdev/unyin/documents/wpay2010.pdf ). Usvojen od strane Opće skupštine 1995. godine, program pruža politički okvir i praktične smjernice za nacionalno djelovanje i međunarodnu potporu za poboljšanje položaja mladih ljudi širom svijeta.
Podaci o mladima u BiH
Mladi u Bosni i Hercegovini su osobe u dobi od 15 do 30 godina. Unutar ove dobne skupine više je muškaraca nego žena. Broj mladih osoba u BiH je 777.000 (što je za 315.000 manje nego 1991. godine kada je bilo 1.091.775). U BiH danas živi oko 607.100 osoba u dobi do 15 godina.
Prioriteti mladih ljudi se ogledaju u sljedećih nekoliko područja: obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje, socijalni status, participacija u javnom životu, kultura, sport i slobodno vrijeme.
Zdravlje predstavlja osnovni uvjet cjelokupnog razvoja društva, ono je odgovornost pojedinca, zajednice i državnih institucija, a rad na ovim pitanjima je dugoročna investicija.
Mladi u BiH se na ovom polju susreću s brojnim rizicima a najintenzivniji su: pogoršani uvjeti života, povećana zloupotreba psihoaktivnih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda, loše mentalno zdravlje (s povećanom stopom suicida), loše fizičko zdravlje prouzrokovano nedovoljnom fižickom aktivnosti, vršnjačko nasilje, neinformiranost o seksualno reproduktivnom zdravlju, HIV/AIDS i seksualno prenosivim infekcijama i dr. Također znatan dio populacije mladih ne posjeduje zdravstveno osiguranje, njih 10%.
Bosna i Hercegovina posjeduje solidnu pravnu osnovu kada je u pitanju ovo područje. Pored niza zakona koji se neizravno odnose na zdravlje mladih, postoje 4 zakona koji izravno reguliraju područje zdravlja mladih osoba:
- Zakon o sprečavanju i suzbijanju zlouporaba opojnih droga;
- Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH;
- Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH;
