play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Drukčiji radio

Klizi li Europa u novu recesiju?

I dok zbog pada profita tehnoloških tvrtki i straha od proširenja sukoba na Bliskom istoku države strahuju od recesije, manjka investitora i povećanja cijena energenata. U našoj zemlji odavno su u porastu samo cijene i stopa rizika od siromaštva.

Veliki pad na svjetskim burzama i rast nezaposlenosti uznemirili su svjetsku javnost. Nakon Crnog ponedjeljka ekonomisti aktivno najavljuju recesiju u SAD-u. Problem svjetske sile svakako bi se prelio na ostatak planete, pa tako i na BiH.

Prošlotjedno Izvješće o porastu nezaposlenosti u SAD-u bilo je pokazatelj promjena na tržištu rada. Da dolazi nova recesija u SAD-u, upozoravaju svjetski ekonomski analitičari.

Svjetska financijska tržišta strahuju. Struka ukazuje na to da su na dosadašnje promjene, reakcije tehnoloških gigantskih tvrtki bile blage, a ovog crnog ponedjeljka burze su pale širom svijeta – Europa, Azija, Amerika. Tako su i najbogatije tvrtke zabilježile enormne gubitke, javlja N1.

“U jednom danu u tržišnoj kapitalizaciji je izgubljeno tisuću milijardi dolara. Čisto da bih povukao paralelu, budžet Federacije Bosne i Hercegovine za godinu 2024. kada se pretvori u dolare je četiri milijarde dolara. Za jedan znači u tržišnim kapitalizacijama nestalo je 250 proračuna Federacije BiH”, pojašnjava profesor financija, Sanel Halilbegović.

I dok zbog pada profita tehnoloških tvrtki i straha od proširenja sukoba na Bliskom istoku države strahuju od recesije, manjka investitora i povećanja cijena energenata. U našoj zemlji odavno su u porastu samo cijene i stopa rizika od siromaštva.

“Bosna i Hercegovina mora vladati s kratkoročnim mjerama i s dugoročnim mjerama u isto vrijeme. Ne reaktivno, ne u smislu da stavimo neki flaster, a ovamo u principu imamo sepsu”, kaže profesor Halilbegović.

Ekonomski analitičar, Zoran Pavlović smatra kako vlasti ne vode računa o građanima u smislu brige i osiguranju u slučaju neplaniranih situacija.

“Da se strateški definira što je to neophodno i potrebno za svakodnevni život građana i da se to uspostavi na razinu čak Bosne i Hercegovine”, kaže.

Tako su u Direkciji za robne rezerve Federacije BiH naveli kako rade po Zakonu iz ‘99. godine, a da bi visina zaliha trebala biti znatno veća od one trenutne, no moraju urediti skladišne prostore što zahtijeva dodatna sredstva.

Očekuju da će Vlada Federacije uskoro izmijeniti Zakon. No, tako Vladu čekaju i poslodavci i radnici, da donese set fiskalnih zakona koji je obećan do kraja prošle godine. U Republici Srpskoj, situacija i gora. Direkcija robnih rezervi je pod stečajem od 2017. godine.

Pavlović navodi kako je potreban rad na razini države. Sve bi moglo biti brzo riješeno jer je potrebno samo pratiti dobre prakse drugih država, no potrebna je i politička volja.

“Postoji jedan čitav sustav kako se osiguraju prehrambeni artikli za potrebe građana u strateškom smislu i to se može uraditi za mesec dana. To uopće nije problem, problem je što to više nije strateško pitanje brige o građanima nego političko pitanje”, dodaje Pavlović.

Građani su dosta nepovjerljivi – unatoč optimizmu, lađe im, kako kažu, tonu, a brinu i za buduće naraštaje.

“Jesam lud, ali nisam glup. Ne vjerujem nikome”, kaže jedan građanin Sarajeva za N1.

Da ima razloga za zabrinutost, pokazuje i sindikalna potrošačka košara koja je u lipnju iznosila gotovo tri tisuće maraka. Najavljena recesija u SAD-u obezglavila bi bh. ekonomiju. Zato struka upozorava da vlade moraju vršiti pripreme i brinuti o građanima.

0%