Trenutno klimatske promjene utječu na produljenja dana za milisekundu u stoljeću, ali to je dovoljno da potencijalno poremeti internetski promet, financijske transakcije i GPS navigaciju, kažu znanstvenici.
“Topljenje grenlandskih i antarktičkih ledenih ploča zbog globalnog zagrijavanja redistribuira vodu pohranjenu na visokim geografskim širinama u svjetske oceane, što dovodi do više vode u morima bliže ekvatoru. To čini Zemlju spljoštenijom, usporava njezinu rotaciju i produljuje trajanje dana”, kažu znanstvenici.
“Možemo vidjeti utjecaj ljudi na cijeli Zemljin sustav, ne samo lokalno, poput porasta temperature, već fundamentalno. Mijenja se način na koji se Zemlja kreće u svemiru i rotira”, rekao je profesor Benedikt Soja, jedan od autora studije. “Ovi su se procesi prethodno odvijali milijardama godina, a sada se događaju u razdoblju od svega 100 do 200 godina. To je zapanjujuće”, dodao je.
Ljudsko mjerenje vremena temelji se na atomskim satovima koji su iznimno precizni. Međutim, točno vrijeme u danu – jedna rotacija Zemlje – varira zbog lunarnih plima i oseka, klimatskih utjecaja i nekih drugih čimbenika, kao što je polagani oporavak Zemljine kore nakon povlačenja ledenih ploča formiranih u posljednjem ledenom dobu.
“Svi podatkovni centri koji pokreću internet, komunikacije i financijske transakcije temelje se na preciznom vremenskom određivanju. Također nam je potrebno precizno poznavanje vremena za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice”, objašnjava Soja.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, koristilo je promatranja i računalne rekonstrukcije za procjenu utjecaja otapanja leda na duljinu dana.
Stopa usporavanja varirala je između 0.3 i 1 milisekunde po stoljeću (ms/cy) između 1900. i 2000. Ali od 2000., kako se topljenje ubrzavalo, stopa promjene se ubrzala na 1.3 ms/cy. “Ova današnja stopa vjerojatno je viša nego u bilo kojem trenutku u proteklih nekoliko tisuća godina”, rekli su istraživači.
“Predviđa se da će ostati približno na razini od ms/cy sljedećih nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije stakleničkih plinova ozbiljno ograniče. Ako se emisije ne smanje, stopa usporavanja povećat će se na 2.6 ms/cy do 2100”, dodaju znanstvenici.
Dr. Santiago Belda sa Sveučilišta Alicante u Španjolskoj, koji nije bio dio istraživačkog tima, rekao je: “Ova je studija veliki napredak jer potvrđuje da zabrinjavajući gubitak leda koji trpe Grenland i Antarktika ima izravan utjecaj na duljinu dana, zbog čega se naši dani produljuju.
To će imati kritične implikacije ne samo na način na koji mjerimo vrijeme, već i na GPS i druge tehnologije koje upravljaju modernim životi.
