Elektroprivreda BiH se nalazi u brojnim problemima i prošlu godinu je završila s velikim dugom. Medijima se obratio i aktualni direktor poduzeća Sanel Buljubašić koji je ukazao na ključne probleme.
Buljubašić smatra kako su hidroelektrane ključ buduće energetske potrebe regije, te da minimalna proizvodnja električne energije u hidroelektranama u narednom razdoblju mora biti 100 megavata (MW), s posebnim naglaskom na hidroelektrane na rijekama Drini i Bosni. Unatoč izazovima oko pitanja okoliša, koji često usporavaju proces izgradnje energetskih postrojenja, direktor EPBiH smatra da bi se izgradnja mogla ubrzati donošenjem posebnog zakonskog okvira, analognog onom koji je primijenjen na autocesti na Koridoru 5C.
On je kritičan prema trenutnom stanju infrastrukture EP BiH, ističući da je većina objekata izgrađena u prošlom stoljeću, a da je jedina značajnija nova investicija u ovom sektoru vjetroelektrana Podveležje od 48 MW. Istaknuo je potrebu domaće proizvodnje električne energije kako bi se smanjila ovisnost o uvozu, posebice nakon što su europski standardi nametnuli zatvaranje termoelektrana.
“Nakon rata, do sada smo izgradili samo Vjetroelektranu Podveležje 48 MW. I to je sve. Skoro sve ostalo što koristimo je iz prošlog stoljeća. Na svakom sastanku moj trud, poštivanje ekologije i stavova udruga građana , je: Ili ćemo graditi (elektrane) ili ćemo uvoziti i kupovati struju Ja sam za opciju da gradimo i proizvodimo za svoje potrebe da budemo neovisni, barem kada su u pitanju vlastite potrebe i potrošnja. “ rekao je Buljubašić.
Buljubašić je također istaknuo koliko je izgradnja energetskih postrojenja složena zbog ekoloških pitanja.
“Mi to rješavamo na način da moramo ići od lokalne zajednice, preko jedinice lokalne samouprave, županija, do Federacije BiH. Kad to uspijete završiti, onda dođete do vjerovnika. koji opet pitaju ekologe jer su na Vlašiću vidjeli leptira kojeg nije bilo 100 godina i samo su ga vidjeli, nisu ga uspjeli ni fotografirati“, rekao je.
Istovremeno, Buljubašić je upozorio na financijske gubitke EP BiH, koji su prošle godine iznosili 331 milijun KM, zbog problema u rudnicima Kreka, Zenica i Gračanica. Ti gubici dodatno opterećuju tvrtku i predstavljaju izazove u financiranju novih investicija.
Ravnatelj je u svojim zaključcima istaknuo kako su hidroelektrane stabilnije u proizvodnji električne energije u odnosu na solarne i vjetroelektrane, zbog sposobnosti upravljanja količinom vode u jezerima, što je ključno u promjenjivim klimatskim uvjetima.
S obzirom na složenost regulatornog okvira i ekoloških zahtjeva, Buljubašić poziva na nužne promjene kako bi se ubrzao razvoj energetskih projekata, a pritom osigurala ravnoteža između gospodarskih interesa tvrtke i zaštite okoliša. Upravljanje tim izazovima bit će ključno za budućnost EP BiH i njen doprinos energetskoj neovisnosti i održivosti Bosne i Hercegovine.
Razvoj energetskog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine je posljednjih godina ozbiljno usporen zbog sumnjivog ekološkog aktivizma. Ne samo zbog nekoliko stotina tisuća KM koje se slivaju na račune raznih udruga, nego i zbog onih čije interese te udruge zastupaju na štetu države u kojoj žive.