Zakon o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH još se nalazi u formi nacrta, a on bi, između ostalog, trebao dodatno regulirati oblast online trgovine. Trenutno je ova oblast u našoj državi neuređena te nelegalna trgovina “cvjeta” pred očima države.
Putem web stranica, ali i društvenih mreža, moguće je kupiti skoro sve – od najobičnijih perlica za izradu narkvica do bijele tehnike.
Preuzimanje robe zavisi od toga iz kojeg grada u BiH naručujete pa je tako moguće robu preuzeti osobno ili putem pošte.
S obzirom na to da se radi o trgovini “na crno”, kupac nije zaštićen te mu nitko ne garantira da će se unutar paketa naći baš onaj proizvod koji je vidio na fotografiji pa naručio.
Sve silne stranice za prodaju vide, naravno, i vršitelji raznih dužnosti, ali i inspekcija, iako njihova reakcija izostaje. Oni uvijek ističu da građani sa ilegalnih stranica naručuju na vlastitu odgovornost, dok se istovremeno lista prevarenih kupaca širi.
Roba, nova i polovna, uglavnom se nabavlja iz inostranstva.
Samo u siječnju i veljači 2024. godine vrijednost oduzetog tekstila iznosila je 579.423 KM, a obuće 320.350KM.
Kada je riječ o 2023. godini vrijednost oduzetog tekstila iznosila je 2.852.909 KM. U istom vremensom periodu oduzeta je vrijednost obuće u iznosu od 352.710 KM, a bijele tehnike u vrijednosti 23.775 KM.
Iz Porezne uprave BiH su kazali da postupajući po prijavama koje dostavljaju građani, a koje se odnose na nezakonito obavljanje online trgovine, Porezna uprava FBiH provodi obavještajno-istražne radnje na utvrđivanju identiteta osoba koje se bave internet trgovinom.
“Ukoliko lica nisu registrirana za obavljanje navedene djelatnosti (trgovina na malo putem pošte ili interneta, šifra djelatnosti 47.91), prikupljaju se dodatni podaci u vezi sa obimom ostvarenog prometa, te se vrše inspekcijski nadzori”, objasnili su nam.
Legalni internetski prodavači registrirani kao pravna lica te u bankama imaju otvorene račune, zakonom su obavezani da prilikom svake prodaje izdaju fiskalni račun.
Raniji podaci su pokazali da se na europskim granicama zaplijeni 56 posto krivotvorenih proizvoda koji su bili predmet trgovine na internetu.
