Prvomajske praznike brojni bh. stanovnici koriste za mini-odmor, putovanja ali i druženja uz roštilj i pečenje na brojnim izletištima diljem BiH.
Tadicionalno druženje u prirodi, kraj rijeka i jezere, te u planimama neizostavno je bez roštiljskih specijaliteta, ali i janjetine na ražnju. No, ako je suditi po cijenama, prvomajski će obrok ove godine biti najskuplji do sada. To se posebno odnosi na janjetinu koju domaći proizvođači prodaju po cijeni između 23 i 25 KM po kilogramu. Tako prosječno janje od 15 kilograma košta 345 KM!
Kada je riječ o domaćem tržištu, janjadi skoro da nema, broj gazdinstava koji se bave uzgojem janjadi i prasadi je u padu. Prednjači uvoz svih vrsta mesa, pa tako i janjetine, a što značajno diktira cijenu. Tako se kilogram janjetine u mesnicama prodaje po cijeni od 30 KM po kilogramu.
Situacija nije značajno bolja ni kada je riječ o drugim vrstama mesa, pogotovo proizvodima koji se upotrebljavaju za roštilj. Omiljeni ćevapi su u odnosu na prošlu godinu po kilogramu skuplji u prosjeku za dvije KM i mogu se pronaći od 14,75 do 18 KM. Sudžukice koštaju najmanje 16 KM po kilogramu, a pileći batak u marinadi je osam KM, dok su marinirani fileti 14 KM, a teleći ražnjići više od 20 KM.
Niti cijene povrća kojim se mnogi vole “zasladiti” s roštilja ili pripremiti za salatu nisu jeftine. U odnosu na prošlu godinu značajno je skuplje i povrće.
Cijene povrća
Tako je za kilogram gljiva potrebno izdvojiti čak 9 KM, dok su lani koštale 7 KM. Cijena mladog luka iznosi najmanje 3,5 KM, dok je kilogram prošle godine bio ispod 3 KM. Svježa rajčica je u odnosu na lani skuplja za pola marke i košta 3,5 KM. Jedino su paprike jeftinije u odnosu na godinu ranije i mogu se pronaći po cijeni od 2,5 KM, dok su lani bile 4 KM.
Prosječan rast
Prema posljednjim statističkim podacima, nivo cijena u februaru ove godine viši je za 12,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 20,8 posto. Iznos potrošačke sindikalne korpe za mart je skoro 3.000 KM, a gotovo polovina se odnosi na hranu.
